Dodik je, u izlaganju poslanicima Narodne skupštine RS-a o informaciji o efektima prijenosa ustavnih ovlašćenja s RS-a na institucije BiH, iznio brojne optužbe na rad Ureda OHR-a u BiH uz tvrdnju da je "stabilnost BiH ugrožena najviše dugotrajnim i protivpravnim djelovanjem OHR-a i da je BiH već godinama u zarobljeništvu njegove strukture“.
Naveo je i da je svaki visoki predstavnik bio "uhvaćen u mrežu selektivnih informacija, koje mu daju dugogodišnji službenici, što strani, što domaći iz sarajevskih struktura“.
Ističući da je za 11 godina OHR donio više od 800 odluka, oko 300 propisa i 500 smjena, entitetski premijer je rekao da to što su činili međunarodni predstavnici od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nema nikakvo uporište u tom međunarodnom ugovoru, niti u međunarodnom pravu.
Nametanje propisa i smjene bili su, kaže on, izvan njihovih ovlaštenja, a nakon nametanja postojalo je uvjetovanje i pritisak međunarodne zajednice da se oni usvojne u organima BiH.
"Protektorat nikada nije bio mandat međunarodne zajednice, već određenih grupa koje su koristile uspostavljeni mir za svoj lični interes. Protektorat ima pravila, ali okupacija i zarobljavanje institucija BiH koje provodi OHR i njegova struktura ne podliježe ni pravu ni odgovornosti“, rekao je Dodik.
Entitetski premijer je osim OHR-a, optužio i Vijeće za implementaciju mira upitavši 'šta to oni 14 godina nakon rata implementiraju' te da donose kominike koji im napiše Ured OHR-a.
Ističući da Dejtonski sporazum ostaje temelj funkcioniranja BiH Dodik je kazao da njegovo urušavanje i revizija pod pritiscima i ucjenama, uz neograničeno i nepravno djelovanje OHR-a, nije dovelo do stabilnosti BiH, niti do izgradnje međunacionalnog povjerenja.
"Insistiranje na tome da dejtonska BiH ne može efikasno ostvarivati put ka evroatlantskim integracijama, znači da BiH u svojim sadašnjim granicama zapravo i ne može postojati. Dokle god se međunarodni projekt poznat kao dejtonska BiH, pokušava strušiti pod plaštom reformi, ljudskih prava, evroatlantskih integracija, dotle će BiH biti na repu demokratskog, ekonomskog i svakog drugog napretka“, kategoričan je predsjednik Vlade RS-a.
U proteklom periodu je s Republike Srpske na nivo države BiH preneseno 68 nadležnosti. Te nadležnosti uglavnom su prenošene od 2000. do 2006. godine, ali ne u skladu sa zakonima i svojevoljno jer je dobar dio njih nametnut od visokih predstavnika.
Najviše nadležnosti je preneseno tokom 2003. i 2004. godine.
Dodik tvrdi i da je RS u posljednje tri godine zaustavila prijenos nadležnosti.
"Ne smije se dozvoliti daljnji prenos nadležnosti koji nije zasnovan na odlukama parlamenta RS-a“, ističe Dodik.
Svaka druga odluka, zaprijetio je, treba biti proglašena nevažećom za RS.
Također, ponovio je da RS podržava ustavnu reformu koja može biti provedena u skladu s pravnom procesudom kroz amandmane, na način koji je predviđen Ustavom i u skladu sa skupštinskom deklaracijom o tom pitanju.
Kaže i da je ustavna reforma unutrašnje pitanje BiH i tu nema mjesta strancima te pozvao političke stranke iz RS-a da u njima ne učestvuju, ukoliko se bude tražilo njihovo posredovanje.
"Neophodno je stanje i odnose u BiH dovesti u sklad s Dejtonskim sporazumom, čija je strana potpisnica i RS“, zaključio je Dodik na kraju izlaganja poslanicima Skupštine RS-a koje u pisanoj formi ima 15 strana.
U toku je skupštinska rasprava o ovoj tački.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
