Za Dodika je jasno da se "malo pretjeralo" i u pogledu zahtjeva da se ponište skupštinski zaključci, a dodaje da je RS spremna da se vidi kako izaći iz ove situacije dijalogom, koji s OHR-om vode predstavnici Skupštine RS-a.
Vjeruje i da će se taj dijalog održati, jer, tvrdi, ne bi bila od pomoći primjena "bonskih ovlaštenja kao ni politika - tuk na utuk".
Rekao je u izjavi novinarima u Banjoj Luci da je bilo dobro i racionalno da se u parlamentu RS-a umjesto zaključaka o prijenosu nadležnosti s RS-a na nivo BiH usvojila deklaracija.
Usvajanje deklaracije bi, kaže on, bio izlaz iz sadašnje situacije za visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i međunarodnu zajednicu, ali bi "u suštini i u deklaraciji bile sadržane sve ocjene kao i u skupštinskim zaključcima od 14.maja”.
Ističući da je stoga prolongirana rasprava u Skupštini o zahtjevu visokog predstavnika da se ponište zaključci od 14.maja, Dodik je dodao i da nije bitno kako se zove dokument koji govori o prijenosu nadležnosti s RS-a na nivo BiH, već to da se on usvoji i to za vrijeme dok još u BiH egzistira funkcija visokog predstavnika, a ostao bi kao zvaničan dokument za buduće generacije.
Komentirajući ocjenu Ollija Rehna, komesara Evropske unije za proširenje, da su zaključci Narodne skupštine RS-a o prijenosu nadležnosti "čisti autogol”, Dodik je rekao da se može dati autogol, ali to ne znači da ste izgubiti utakmicu.
"Jedan gol date sebi, a dva protivniku. To je 2:1 za nas”, rekao je on.
Ponovio je i da Skupština RS-a ima legitimno i legalno pravo da razmatra efekte prenesenih nadležnosti, a da ono što u Vladinoj informaciji nije bilo jasno jest dio koji se odnosi na jasno razgraničenje između onih nadležnosti koje je prije potpisivanja i u periodu poslije Dejtonskog sporazuma vršila RS te onoga „što je stvarno otimanje nadležnosti”.
Ustvrdio je da se veoma sofisticirano i polako svih ovih godina vršila ustavna promjena u BiH, koja se morala okarakterizirati kao nezakonit prijenos nadležnosti.
Kao najbolji primjer "otetih” nadležnosti RS-u, on je naveo formiranje Suda i Tužilaštva BiH, koji se ne spominju ni u Dejtonskom sporazumu niti Ustavu BiH.
Ističući da Skupština RS-a daje ocjenu šta treba da se učini u ovoj situaciji, Dodik je iznio svoj stav da je sve ovo što se dešava još jedna snažna želja udara na RS te da će o tome sigurno govoriti u nekom kasnijem periodu.
Govoreći o tužbama koje će RS jednog dana podići, ali ne u BiH, već u njihovim zemljama protiv raznih visokih predstavnika i drugih međunarodnih službenika, Dodik je rekao da će se to uraditi u namjeri da se dokaže da su oni kršili zakon tokom rada u BiH.
"Pripremamo već prvu jednu takvu tužbu protiv Paddyja Ashdowna, jer je on najviše kršio zakon”, ustvrdio je entitetski premijer i precizirao da će tužba biti podignuta u Velikoj Britaniji.
"Oni su se zato i uspaničili, a moj odgovor im je da sačuvaju veliki novac koji su zaradili u BiH i za advokate”, jer se s RS-om "ne može igrati kako ko hoće i to smo pokazali u protekle dvije-tri godine”.
