{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Dodik i Silajdžić ne nude izlaz i put naprijed"

F
19.10.2008. u 14:21
0
38
"Dodik i Silajdžić ne nude izlaz i put naprijed"
0
"Dodik i Silajdžić ne nude izlaz i put naprijed"
Bosna i Hecegovina se ne može podijeliti i svako ko to pokuša mora snositi ozbiljne posljedice, rekao je u nedjelju u Sarajevu prvi zamjenik visokog predstavnika Raffi Gregorian govoreći kao uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 na temu "Aktualna politička situacija u BiH - Slijede li nove podjele?" Dok se u posljednje dvije-tri godine aktualni predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić odnosio prema Republici srpskoj kao prema neprijatelju BiH, premijer RS-a Milorad Dodik prijetio je otcjepljenjem ako se ne ispune njegovi često nejasni zahtjevi, ocijenio je Gregorian.
Na nedavnoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a usvojene su rezolucija i informacija entitetskog predsjednika Rajka Kuzmanovića, a oba ova dokumenta direktno i indirektno spominju suverenitet RS-a i pravo na otcjepljenje.

Pritom je Gregorian ukazao da se političari iz RS-a često žale na preglasavanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje mogu biti preglasani samo ako su odsutni, dok su u Narodnoj skupštini RS-a preglasali predstavnike Bošnjaka i Hrvata, iako bi po Ustavu ovaj entitet trebalo da bude multietničan.

Ovakva postupanja u RS-a su praćena stalnom kampanjom delegitimiranja međunarodne zajednice i institucija BiH, a Dodik je čak javno "fantazirao" da će se sukobiti s tenkovima NATO-a i proglasiti nezavisnost.

Gregorian dalje navodi kako su direktni apeli na Dodika da se javno odrekne nezavisnosti samo rezultirali novom pričom o tome. Međutim, njegove kolege u kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice kažu da Dodik ne misli tako. Onda, smatra Gregorian, treba postaviti pitanje da li lažu njegove kolege ili Dodik laže javnosti.

Iako je jasno da nema objektivnih prijetnji za RS, što je Sulejman Tihić hrabro priznao na posebnoj sjednici NSRS-a, Dodik je u Silajdžiću našao svoju "muzu". To, međutim, nije opravdanje za Dodikovo djelovanje, ali politička neodgovornost u BiH ne poznaje granice, ističe Gregorian.

Prema njegovim riječima, kao član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić je položio zakletvu da će poštovati Ustav BiH, ali on putuje po svijetu i javno kritizira ustroj svoje zemlje, tražeći podršku za svoje planove.

"Nijedan od njih dvojice ne nudi izlaz ili put naprijed. Dok oni jedan drugom omogućavaju da se tako ponašaju, važna pitanja se ne rade", smatra Gregorian.

Dok gotovo svi priznaju da se neki aspekti dejtonskog Ustava BiH moraju prilagoditi Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, ti aspekti imaju veoma malo veze s tim da li se Vijeće ministara i Parlamentarna skupština mogu nositi s ekonomskim pitanjima.

Gregorian naglašava da je upravo "aprilski paket" ustavnih promjena nudio poboljšanja u radu Vijeća ministara i PSBiH u vezi sa navalom obaveza koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.

Prethodni saziv Vijeća ministara BiH uradio je veliki posao na poreznoj, pravosudnoj, obavještajnoj i odbrambenoj reformi, uspješno je pregovarao s EU-om i doveo je do prijema BiH u NATO-ovo Partnerstvo za mir, a sve je to dovelo da rasta bruto društvenog proizvioda i stranih ulaganja.

Gregorian zato smatra da Dayton nije problem, ni OHR. Dodik, Radmanović i Radojičić stalno govore o tome da OHR treba da ode, ali ih Gregorian podsjeća da upravo oni nisu završili svoj posao.

"Ako žele da OHR ode, trebaju izvršiti zahtjeve PIC-a. Za sva ta pitanja su moguća razumna rješenja, a neka su čak i dogovorena prije više mjeseci, pa čak i godina", kazao je on.

Kada bi bh. političari pola te energije usmjeravali na provođenje SSP-a ili približavanje NATO-u, već bi bili na pola puta za ispunjenje tih ciljeva. Sve te izgubljene prilike se mjere u smislu nižeg GDP-a, manje stranih ulaganja i desetak hiljada radnih mjesta koja nisu otvorena.

Revanšizam, šovinizam i iredentizam su jasno prisutni u BiH. Iako su možda privlačeni za neke, Gregorian smatra da su to samo instrumenti kojima se pojedini političari cinično služe.

Naprimjer, u vizijama za predstojeće ustavne promjene Srbi traže nezavisnost, Hrvati treći entitet a Bošnjaci centralizirani državu. Nijedna od tih vizija ne govori o efikasnosti i relevantnosti, nego samo o teritoriji koju će kontrolirati konkretne političke stranke, a samim tim dolazi i ekonomska kontrola.

Prema Gregorianu, političke stranke svoje bogatstvo crpe iz dva elementa - svoga prisustva u upravnim odborima i menadžmentu javnih preduzeća i kontrolom nad građevinskim i poljoprivrednim zemljištem. "Njih više zanima da dijele bogatstvo među sobom, nego s građanima", ocijenio je Gregorian, dodajući da se tu ne radi o Daytonu, već o političkom sistemu.

"Tu je uzrok spora o državnoj imovini, to objašnjava zašto Dodik neće da sarađuje u državnim istragama o velikim projektima u RS-u i zašto Silajdžić insistira samo na svom planu za elektroenergetski sektor. To objašnjava zašto su Dodik i Silajdžić u septembru prošle godine postigli dogovor o policiji s teritorijalnom podjelom, to objašnjava zašto BH Telecom nije privatiziran i zašto neki političari žele zadržati njegove dionice, zašto kasni izgradnja Koridora 5-C, zašto je Marindvor još u ruševinama...", rekao je.

Gregorian smatra da su vlade, općine, kantoni i entiteti najveći zemljoposjednici u BiH, a od te kontrole građani nemaju nikakve koristi. Naprotiv, BiH je na posljednjem mjestu u regiji po konkurentnosti, a na prvom po korupciji. To je deprimirajuće, ali nije neizbježno.

Kao supervizor za Brčko, Gregorian kaže da je shvatio prirodu političke kontrole nad ekonomijom. Zato je njegov cilj stvoriti sistem koji će podržavati vlasništvo nad građevinskim i poljoprivrednim zemljištem i stvoriti efikasno tržište nekretnina.

Najavio je da će nakon konstituiranja nove vlasti i usvajanja budžeta za 2009. godinu, u januaru naredne godine Skupštini Distrikta Brčko ponuditi nacrt zakona o kontroli nad imovinom kako bi se stavila tačka na političku kontrolu.

On očekuje otpor političara takvoj reformi, jer direktno utiče na njihove džepove. "Ali to je neizbježna reforma. Ako BiH želi postati dio EU-a, ova reforma se mora provesti. Ova će donijeti veću realizaciji ekonomskog potencijala i rast standarda", smatra Gregorian.

On također vjeruje da za privatizaciju zemjišta u cijeloj BiH ne trebaju decenije, nego se ona može provesti relativno brzo, a donijela bi trajne koristi građanima BiH.

Na kraju izlaganja Gregorian je naglasio da su političari u BiH dobri kada ljude plaše suludim pričama dok kradu ono što je preostalo, ali nisu u stanju da daju viziju budućnosti.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: