Odluka visokog predstavnika da produži mandat stranim sudijama i tužiocima u Sudu BiH izaziva različite reakcije u BiH. Mišljenja stručnjaka o nametnutim odlukama ali i o stanju u pravosuđu, također su različita u zavisnosti iz kojeg entiteta dolaze.
Profesor Ustavnog prava iz Banjaluke Petar Kunić kaže da je „pravosuđe u BiH katastrofalno“ jer je izabran loš model reforme pravosuđa u BiH kojeg ostale institucije u BiH prosto ne mogu da prate. Kunić kaže da model koji je preuzela BiH ne može isto da funkcioniše u svim zemljama.
"Ne možete smokvu iz Dalmacije presaditi u Banja Luci i očekivati da ona da plod. Tako je ista stvar i sa pravosuđem. Ne može Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) da funkcioniše u našim okolnostima jer materijalna situacija je drugačija nego recimo u Švedskoj ili nekim zemljama koje su preuzele taj model i drugo, svijest. Nismo mi u toj razvojnoj fazi da možemo prihvatiti taj model“, kazao je Kunić
Srpski političari opstruiraju rad pravosuđa
Bivši Visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch, na kraju svog mandata u BiH donio je Odluku o donošenju Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu na nivou BiH. Srpski političari nikada u cjelosti nisu prihvatili reformu na način na koji je sprovedena. Profesor Ustavnog prava iz Sarajeva Omer Ibrahimagić kaže da upravo srpski političari cijelo vrijeme rade na opstrukciji bh. pravosuđa što mora prestati. Ukoliko bi bilo političke saglasnosti svih u BiH Ibrahimagić smatra da strane sudije i tužioci ne bi bili ni potrebni.
"Ja podržavam ovaj Inzkov (op.a. visoki predstavnik Valentin Inzko) prijedlog . Smatram da je on ustvari iznuđen iz prostog razloga što država ne funkcionira jer neko unutar države neće da ona funkcionira. Mi imamo sudije i za ratne zločine i za kriminal ali nama ne funkcioniše Parlament i Vlada BiH. O tome se radi“, kazao je Ibrahimagić.
Sedam godina nakon reforme pravosuđa Stručnjak za međunarodno pravo Miroslav Mikeš kaže da je pitanje da li su bh. sudije i tužioci sposobni za preuzimanje cijelog pravnog sistema samo po sebi degradirajuće i ponižavajuće. Ipak ističe da međunarodna zajednica ima različite aršine po ovom pitanju.
„Poznato je da je reformu pravosuđa proveo direktno OHR u čijem sastavu je bila nezavisna komisija za pravosuđe. I sedam godina nakon sprovedene reforme govoriti da ne postoji dovoljan broj sudija i tužilaca koji bi mogli da participitraju u Sudu BiH je zaista lišeno svakog smisla“, kazao je Mikeš.
Mnogi u BiH smatraju da reforma pravosuđa nije završena i da je potrebno ili ponovo provesti potpunu reformu za koju će ovaj put biti sve političke opcije u zemlji ili s druge strane u hodu mijenjati i prilagođavati sistem uslovima u kojima se nalazi BiH. S obzirom na političku situaciju u zemlji ovaj drugi model izvjesnije je rješenje sa bh. pravosuđe.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
