Safet Halilović
0

"Do 2014. riješiti ključna pitanja povratka u BiH"

FENA
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je u 2011. nastavilo realizaciju započetih projekata rekonstrukcije stambenih objekata u funkciji povratka, osiguravanje minimuma uvjeta za održivi povratak kroz obnovu socijalne i komunalne infrastrukture, zbrinjavanje korisnika kolektivnih centara i alternativnog smještaja, a u planu je nastavak elektrifikacije povratničkih naselja, izjavio je u razgovoru za Agenciju Fena ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović.

Kazao je da je Ministarstvo planiralo u toku ove godine pokrenuti aktivnosti na realizaciji prava na naknadu za imovinu koja ne može biti vraćena izbjeglicama i raseljenim osobama.

Za sve ove potrebe, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je u augustu 2010. uputilo Ministarstvu finansija i trezora prijedlog proračuna Ministarstva za 2011. godinu koji sadrži i zahtjev za odobravanje sredstava za potrebe povratka.

"Prema tom zahtjevu, u proračunu za 2011. trebalo bi da bude osigurano 308 miliona KM koliko bi, prema našim procjenama, bilo dovoljno za ostvarivanje svih prava u procesu povratka u ovoj godini, a prema dinamici projekcije povratka 2010.-2014. usvojene u parlamentu BiH. Uz godišnja ulaganja u tom iznosu bilo bi moguće do 2014. godine riješiti sva ključna pitanja povratka, izbjeglih i raseljenih osoba u BiH“, naveo je ministar Halilović.

Upitan o aktivnostima na implementaciji Revidirane strategije BiH za provedbu Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, istakao je opredijeljenost Ministarstva da pruži maksimalnu asistenciju u procesu rekonstrukcije stambenih objekata, zatvaranju kolektivnih centara, elektrifikaciji povratničkih lokaliteta, rekonstrukciji vitalnih objekata komunalne i socijalne infrastrukture za koju općinske vlasti procijene da su od posebnog značaja za povratničku populaciju.

Da bi sve ovo bilo realizirano bit će potrebno, smatra ministar Halilović, i pokretanje procedura izmjene postojećih propisa i donošenje eventualno novih koji do sada nisu tretirali neka od dejtonskih pitanja, kao što je pitanje naknade.

Govoreći o regionalnoj saradnji, Halilović je istakao da je Ministarstvo, u saradnji s UNHCR-om, OSCE-om i Evropskom komisijom, uključeno u izradu regionalnog projekta rješavanja raseljeničko-izbjegličkih pitanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je koordinator u izradi regionalnog projekta koji će biti prezentiran donatorskoj zajednici, a u kojem će biti kandidirane prioritetne potrebe sve četiri uključene zemlje.

"Što se nas tiče, kazali smo da smo zainteresirani da u BiH fokus bude stavljen na kolektivne centre i alternativni smještaj i mi smo u toj oblasti iskazali vrlo precizne i konkretne potrebe. Ohrabreni smo naznakama da su neki međunarodni donatori spremni finansirati prioritetne projekte u oblasti povratka u sve četiri zemlje regiona“, naglasio je ministar Halilović.

Prema sadašnjim informacijama, donatorska konferencija bi mogla biti održana u drugoj polovini ove godine, ali još nije poznat niti broj učesnika niti mjesto održavanja.

Odgovarajući na pitanje u vezi s kolektivnim centrima u BiH i aktivnostima na rješavanju tog problema, ministar Halilović je naveo da u entitetima postoje različite forme kolektivnog zbrinjavanja raseljenih osoba.

Za razliku od Federacije BiH, u kojoj postoje namjenski objekti kao zvanično priznati kolektivni centri, ali i ostali oblici kolektivnog smještaja, u Republici Srpskoj kao kolektivni oblici zbrinjavanja raseljenih osoba pojavljuju se objekti prilagođeni za ove namjene. To su objekti bivših škola, domova kulture, kasarni, domova zdravlja i slično, s veoma lošim uvjetima smještaja te zakupljeni objekti kolektivnog smještaja, a to su uglavnom objekti hotela ili motela ili objekti preduzeća koji su služili za smještaj njihovih radnika. I u ovim objektima standard zbrinjavanja raseljenih osoba je na veoma niskom nivou.

Prema posljednjim evidencijama, na 156 lokaliteta na području više od 50 općina u BiH u ovakvim oblicima kolektivnog zbrinjavanja raseljenih osoba boravi oko 2.700 porodica s oko 8.000 članova domaćinstava.

Osim toga, u individualnim oblicima alternativnog smještaja boravi još oko 15.000 porodica s oko 45.000 članova porodičnog domaćinstva.

“Pokriće troškova kolektivnog i alternativnog smještaja zahtijeva velika proračunska izdvajanja što finansijski opterećuje oba entiteta, Brčko Distrikt BiH i gotovo sve kantone u Federaciji BiH”, kazao je ministar Halilović.

Po njegovim riječima, od 2008. do 2010. godine Ministarstvo je osiguralo više od 37 miliona KM za zbrinjavanje korisnika kolektivnih centara i alternativnog smještaja. Ovim sredstvima izgrađeno je oko 1.000 stambenih jedinice za ove korisnike u oba entiteta, a problem predstavlja i to što se kolektivni centri ispražnjeni od izbjeglih i raseljenih osoba u RS ponovo pune, ali osobama socijalnih kategorija, čime se problem dodatno usložnjava.

“Prioritet Ministarstva je zatvaranje kolektivnih centara, što ćemo kandidirati i na planiranoj donatorskoj konferenciji”, potcrtao je Halilović.

Govoreći o broju osoba koje su izrazile želju za povratak u svoje domove, ministar Halilović navodi da Ministarstvo vodi vrlo precizne podatke o osobama koje su se prijavile za povratak i zatražile asistenciju države koja se prvenstveno ogleda u potrebi rekonstrukcije stambenih objekata.

Tako je u centralnoj bazi podataka koju vodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice registrirano da je potrebu za obnovu stambenih objekata i povratkom iskazalo 49.428 porodica ili 162.882 osoba. Za povratak u Federaciju BiH registrirano je 25.448, u RS 21.991 i Brčko Distrikt 1.835 porodičnih zahtjeva.

"U pogledu učinjenog u prethodnom mandatu mogu reći da je udruživanjem proračunskih sredstava za potrebe izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, od 2008. do 2010. osigurano više od 150 miliona KM, što je višestruko više nego u periodu 2000.-2007. godine”, kazao je ministar Halilović.

Prema namjenama, 106 miliona KM raspoređeno je za rješavanje stambenih pitanja izbjeglica, raseljenih osoba i povratnika, što čini gotovo 70 posto ulaganja.

Od 41 milion KM namijenjenih za potrebe održivosti, što čini oko 27 posto ukupnih ulaganja, 34 miliona KM raspoređeno je za obnovu komunalne infrastrukture kao što su putevi, mostovi, vodovod, kanalizacija i sl., uključujući i 14 miliona KM izdvojenih za elektrificiranje povratničkih naselja na lokalitetima ostvarenog povratka. Preostalih 6,5 miliona KM raspoređeno je za obnovu socijalne infrastrukture.

Oko pet miliona KM, odnosno oko tri posto ukupnih ulaganja, raspoređeno je za potrebe više od 500 korisnika interventne pomoći namijenjene za hitno rješavanje održivog povratka raseljenih osoba, povratnika i izbjeglica iz BiH.

“Dakle, s aspekta ulaganja raspoloživih sredstava u posljednje tri godine relativno sam zadovoljan, jer su sredstva utrošena na zakonit i transparentan način i u skladu sa stvarnim potrebama povratnika", dodao je Halilović.

Naglasio je da je od 2008. do 2010. sredstvima koje je osiguralo Ministarstvo rekonstruirano oko 4.000 stambenih jedinica za smještaj oko 20.000 povratnika. Također, više od 1.000 povratničkih kuća je priključeno na elektromrežu, izgrađeno je desetine kilometara lokalnih puteva, vodovodne i kanalizacione mreže, obnovljene su škole, domovi zdravlja, te objekti namijenjeni za zadovoljavanje kulturnih i vjerskih potreba povratnika.