Djecu s poteškoćama u razvoju prilikom upisa u školu razvrstavaju na lako, umjereno, teže i teško "retardiranu"
Upravo je termin "retardiran" sporan u ovom slučaju, s obzirom na to da se djeca i slične kategorije stanovništva svrstavaju u osobe s poteškoćama u razvoju.
Priča počinje prije nego se djeca upišu u željenu školu za specijalno obrazovanje, kada je potrebno dostaviti nalaz Komisije za kategorizaciju Ministarstva za rad, socijalnu politiku,raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.
Nalaz je jasno definiran posebnim Pravilnikom, koji je 2008. godine utvrdilo jnavedeno resorno Ministarstvo i prema članu 31. Pravilnika, razvrstavaju djecu na lako, umjereno, teže i teško "mentalno retardiranu".
Kako navode iz Udruženja za unapređenje obrazovanja i podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju (EDUS), inspekcija Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS-a tokom provjere rada specijalnih ustanova redovno traži taj dokument.
"Prema Pravilniku o utvrđivanju preostale sposobnosti i razvrstavanju djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju, koje je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku,raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo donijelo 2008. godine, termin kategorizacija označava način otkrivanja djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju, obrazovanje, sastav i rad stručnih komisija za utvrđivanje preostale", izjavila je za portal Klix.ba Tiana Kulenović - Viđen iz EDUS-a.
U Pravilniku se dalje navodi da su "mentalno retardirana" djeca ona koja se uz organiziranu i pojačanu brigu društvene zajednice mogu u posebno organiziranom sistemu zaštite obrazovati i vaspitati,osposobiti za rad i uspješnu socijalizaciju, orijentaciono s IQ od 50 do 70.
Pod "umjereno retardiranu" djeca spadaju ona koja u posebnim institucijama mogu savladati osnovne elemente opismenjavanja, formirati radne navike, orijentaciono s IQ od 36 do 50.
"Teže mentalno retardirana" djeca su djeca koja u posebno organiziranom sistemu zaštite mogu da savladaju osnovne elemente namjernog i gestovnog komuniciranja sa okolinom, da steknu osnovne higijenske navike, navike samo- posluživanja i formiranje odrenenih pokreta, orijentaciono s IQ od 21 do 35.
"Teško mentalno retardirana" djeca su ona kojima je potrebna trajna njega i pomoć izaštita u posebnim institucijama, orijentaciono s IQ ispod 20. Kulenović – Viđen ističe da je proces prikupljanja medicinske dokumentacije koja je potrebna da bi se stupilo pred Komisiju i za roditelje i za djecu dugotrajan i mukotrpan, a jedini rezultat je dokument kojim je dijete "razvrstano" i obilježeno.
Cjelokupna procedura se čini još apsurdnijom ako se u obzir uzme tvrdnja stručnjaka Zavoda Mjedenica da nalazi Komisije nemaju nikakvu pedagošku vrijednost tj. da im ništa ne znače s aspekta obrazovanja djece s poteškoćama.
"Iako je procjena onesposobljenja neophodna za utvrđivanje prava na socijalnu pomoć, u oblasti obrazovanja je nedopustiva i protivna osnovnim i zagarantiranim pravima svakog djeteta da ide u školu. Kategorizacija u obrazovanju bi trebala biti usmjerena prema specifikaciji edukativnih potreba djeteta s određenim poteškoćama, a ne svođenju djeteta na poteškoću, tj. obilježavanju i diskriminaciji", naglašava naša sagovornica.
Savjet roditelja EDUS-a, organizacije koja svakodnevno pomaže razvoj i obrazovanje više od stotinu djece s poteškoćama, traži promptno ukidanje navedenog uslova i suštinsku promjenu zakonskih propisa za upis i obrazovanje učenika s poteškoćama u ustanove za specijalno obrazovanje u Kantonu Sarajevo.
Apeliraju također da se pod hitno donesu mjere protiv diskriminacije djece s poteškoćama u razvoju prilikom upisa u škole.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
