Dizdarević: Svjedok sam koliko je Tito uvažavao Džemala Bijedića
"Džemal Bijedić je imao veoma značajne dužnosti i učesnik u svim onim naporima koji su se odvijali od 1945. godine pa nadalje, kada je riječ o razvoju BiH i Jugoslavije. U tom periodu obavljao je niz vrlo značajnih funkcija, uključujući i onu predsjednika Skupštine BiH. U tom periodu do odlaska na dužnost predsjednika Savezne vlade on je u tri navrata bio i na važnim funkcijama Jugoslavije. Kad to kažem želim istaći koliko je značajan njegov doprinos koji je dao u tom periodu svog života, s osloncem na ono što je učinio u toku narodnooslobodilačke borbe i u predratnom periodu pripadajući Naprednom omladinskom pokretu i ličnostima koje su imale značajnu ulogu u ratu", rekao je za Sarajevo-x.com Raif Dizdarević, Bijedićev dugogodišnji saradnik, koji je između ostalog obavljao i funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ.
Najuspješniji predsjednik SIV-a
Dizdarević kaže da mu je vrlo teško izdvojiti neka od najupečatljivijih sjećanja na Bijedića, ali da može izdvojiti period kada je bio predsjednik Savezne vlade.
"Prilikom rasprave o kandidatima za predsjednika Saveznog izvršnog 1971. godine, Džemal Bijedić je bio jedan od mogućih kandidata, a na kraju procedure kandidovanja predsjednik Tito se odlučio upravo za Bijedića. U nekim krugovima u Beogradu je to bilo primljeno sa skepsom, ali ja mogu reći da je Bijedić za dva-tri mjeseca kao predsjednik Vlade oborio sve te skepse onim šta je i kako je radio. Savremenik sam čitavog tog perioda od '45. godine pa nadalje, i mogu reći da je Bijedić bio najuspješniji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća", rekao je Dizdarević.
Istog dana, kada je Bijedić iz Beograda krenuo u Sarajevo na sjednicu Centralnog komiteta Saveza komunista BiH, Josip Broz Tito je otputovao u službenu posjetu Libiji, ali se ubrzo vratio nakon što je čuo za tragediju.
Mnogo toga vezanog za nesreću u kojoj je poginuo Džemal Bijedić je nejasno i kontroverzno. Prema tvrdnjama pojedinih, prste je u svemu imala i Titova supruga Jovanka Broz, dok su neki vidjeli ovaj događaj kao smišljeni i isplanirani čin nekih krugova u Beogradu i JNA kojima nije odgovaralo da Bijedić naslijedi Tita, a bili su navodno svjesni te mogućnosti. Postoje i oni koji tvrde da se cijela priča o smrti Džemala Bijedića namjerno mistifikovala kako bi se u drugi plan stavilo ono što je on zaista uradio u bivšoj zajedničkoj državi. Jedan od njih je i Dizdarević.
Kontroverzna nesreća
"Državna i vojna zraakoplovna komisija su utvrdile sve činjenice avionske nesreće u kojoj su Bijedić, njegova supruga i saradnici smrtno stradali. Bez ijedne trunke primjese nečega drugog je konstatovano da je uzrok nesreće ljudski faktor, odnosno da je do nesreće došlo greškom posade aviona. Namjerno se proturaju vijesti da je pogibija stvar zavjere i da je neko namjerno htio lišiti života Džemala Bijedića. Priča koju je iznio samo jedan čovjek, koji je rekao da mu je Bijedić 'govorio kako se boji da će ga neko ubiti', a koja se konstantno ponavlja je samo potiskivanje sve one zasluge i vrijednosti koje je Bijedić imao u svom životu, kada je riječ o razvoju BiH. Bio sam svjedok koliko je Tito uvažavao Bijedićevo mišljenje i koliko se on nije ustezao da kaže ono što smatra potrebnim", rekao je Dizdarević.
Međutim, postoje i navodi da je porodica tražila uvid u dokumente o istrazi nesreće, ali ih nikada nisu dobili, što je još više produbilo sumnje u cijeli slučaj.
Iste godine kada je Bijedić poginuo, u Mostaru je osnovan Univerzitet koji nosi njegovo ime, a u Sarajevu postoji ulica koja je nazvana po njemu. Bijedić je pripadao grupi tadašnjih bh. političara koja se angažirala da se u maksimalnoj mogućoj mjeri i u svemu poštuje ravnopravnost BiH. U tom vremenu BiH je bila potpuno afirmisana kao ravnopravan faktor u svemu onome što se događalo u bivšoj državi.
"Do promjene režima '90. godine BiH i Jugoslavija su obilježavale ime Džemala Bijedića i sjećanja na njegove zasluge su bila živa i iskazivana. Od dolaska višestranačkog režima u kojem dominira nacionalno i nacionalističko obilježava se samo dan njegove pogibije objavljivanjem smrtovnica i eventualno nekim prigodnim člankom. Ponekad se u tim člancima iznose razne neistinite tvrdnje o njegovoj pogibiji, koje su više senzacionalističke, neko što su stvarne", izjavio je Dizdarević za Sarajevo-x.com.
Džemal Bijedić rođen je 12. aprila 1917. godine u Mostaru u uglednoj trgovačkoj porodici koja je iz Gacka doselila u Mostar 1915. godine. Završio je gimnaziju u rodnom gradu, a fakultet u Beogradu. Bio je učesnik NOB-a od samog početka, obavljao je mnoge državne i partijske funkcije, bio je predsjednik Skupštine BiH i dva mandata predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV). U to vrijeme sastajao se sa najutjecajnijim svjetskim liderima. Poznato je da je Tito htio izmijeniti ustav SFRJ kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao obavljati funkciju predsjednika SIV-a ili predsjednika Skupštine SFRJ.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
