{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Divlje deponije utiču na zdravlje i okoliš

F
16.12.2006. u 16:35
1
0
Divlje deponije utiču na zdravlje i okoliš
1
Divlje deponije utiču na zdravlje i okoliš
Veliki broj divljih deponija različitih otpada ugrožavaju u Federaciji BiH okoliš i utiču na zdravlje ljudi, stoji u informaciji koju je o ovoj problematici sačinila Federalna uprava Civilne zaštite.
Na teritoriji Federacije rasprostranjene su 1.893 lokacije takozvanih nekontroliranih (divljih) deponija na površini od 974.221 kvadratni metar. Izuzev u Sarajevskom i Kantonu 10, gdje ovakva odlagališta nisu uočena baš u svim općinama, u drugim kantonima ih ima svugdje, a najviše u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Odlažu se komunalni, industrijski, inertni i otpadi animalnog porijekla.

U informaciji Federalne uprave civilne zaštite stoji i da FBiH ima 21 sanitarno uređenu deponiju te 33 djelimično uređene. Na uređenim se uglavnom odlažu sve vrste otpada iz domaćinstava (komunalni otpad), a pored toga, na gradskim smetljištima ili djelimično uređenim i divljim deponijama završavaju sve vrste otpada organskog i neorganskog porijekla iz domaćinstava, ugostiteljskih objekata, krupni komadi namještaja i kućanskih aparata, građevinski materijal, razni industrijski otpad i otpad animalnog porijekla (leševi uginulih i ubijenih životinja), plastika, staklo, medicinski otpad, zemljani iskopi.

U izvještaju koje je Upravi civilne zaštite dostavilo Federalno minsitarstvo turizma i okoliša stoji da na području Federacije ima 50 registriranih sanitarnih deponija, što nije jednako podacima upućenim od kantonalnih uprava civilne zaštite, te da nema zvaničnog podatka o broju nelegalnih odlagališta ali se procjenjue da na teritoriji Bosne i Hercegovine ima oko 10.000 lokacija takvih odlagališta, napominje Federalna uprava civilne zaštite.

Ona je sačinila i informaciju o radioaktivnim gromobranima u Federaciji da bi stvorila sliku o potencijalnoj opasnosti od ovih izvora jonizirajućeg zračenja po zdravlje ljudi i stanje okoliša.

Od 228 postavljenih gromobrana sa izvorima jonizirajućeg zračenja na području Federacije, 172 su i danas na matičnim objektima.

Od onih koji iz raznih razloga više nisu na prvobitnom mjestu, 20 je uklonio Zavod za javno zdravstvo FBiH, a za 36 se ne zna gdje su završili, stoji u informaciji Federalne uprave civilne zaštite.

Generalno, u ovoj informaciji federalna uprava zaključuje da ne postoje odgovarajući općinski i kantonalni registri izdatih dozvola za instaliranje radioaktivnih gromobrana. U većini općina su vrlo mala ili nikakva saznaja o posljedicama koje mogu uzrokovati izvori jonizirajućeg zračenja. Osim toga, vrlo mali broj stručnih osoba bavi se ovom djelatnošu.

Obje informacije, i o stanju deponija i radioaktivnih gromobrana razmatrao je ovog mjeseca Federalni štab civilne zaštite i saopćio da se značaj tih tekstova ogleda u obavezi potpunijeg uključivanja u odgovarajuće aktivnosti nadležnih ministarstava i institucija na svim nivoima.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: