Kemal Huseinović
Sud BiH odbio je zahtjev generalnog direktora Regulatorne agencije (RAK) BiH Kemala Huseinovića da mu se na ime neisplaćenog regulatornog dodatka na platu za period od 1. januara 2009. do 31. avgusta 2011. godine isplati iznos od 38.561, 83 KM.
Ovom presudom, koja je donesena 21. novembra prošle godine, Sud BiH obavezao je Huseinovića da tuženoj strani, odnosno BiH - Ministarstvu finansija i trezora nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.368,42 KM.
Huseinović se na ovu tužbu odlučio nakon što je od Vijeća RAK-a izdejstvovao odluku, prema kojoj je ''jasno utvrđena osnova za isplatu dodatka na platu - tužbenog zahtjeva, a u skladu sa nalazom vještaka i visine tužbenog zahtjeva''.
On je smatrao da ima pravo na povećanje plate, čiji je koeficijent za obračun 8.0, u iznosu od 30 odsto, između ostalog, i na osnovu Odluke o utvrđivanju dodatka na platu po osnovu obavljanja stručnih poslova u vezi sa funkcijom regulatora.
Međutim, zakonski zastupnik tužene, tj. BiH, u cijelosti je tokom postupka osporio osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, jer smatra da je tužena strana radila u skladu sa odredbama Zakona o platama i drugim naknadama u institucijama BiH, kao i Zakonom o komunikacijama, kojim je ustanovljen RAK BiH.
''S obzirom na to da upravno tijelo donosi odluke na prijedlog direktora, to je i logično da direktor predlaže lica koja obavljaju najsloženije stručne poslove. U konkretnom slučaju riječ je o prekoračenju ovlaštenja direktora i upravnog tijela Vijeća RAK-a kod donošenja rješenja o dodatku na platu rukovodioca RAK-a'', stoji u obrazloženju presude Suda BiH.
Sud BiH potvrdio je da Vijeće RAK-a može utvrditi dodatak na platu za najsloženije stručne poslove vezane za obavljanje funkcije regulatora, ali ne i za menadžerske - rukovodeće poslove koje nesporno vrši tužilac - direktor RAK-a.
U presudi stoji da je zakonom potpuno obezbijeđena transparentnost i utvrđeni razumni relativni odnosi između koeficijenata za utvrđivanje plata visokih funkcionera i nosilaca dužnosti u institucijama BiH, upravo zbog razloga da se ne bi dešavali slučajevi u kojima se putem različitih dodataka na platu povećavaju primanja pojedinih funkcionera.
To praktično znači da, kada bi se primjenjivali navedeni dokumenti RAK-a, Huseinoviću bi se u osnovi plata obračunavala po ukupnom koeficijentu od 10,4 (osnovni koeficijent 8,0 i koeficijent za regulatorni dodataka 2,4), što bi bilo nezakonito, budući da je zakonom propisan najveći koeficijent od 10,0, i to za članove Predsjedništva BiH ili, drugačije rečeno, takva primjena zakona predstavljala bi njegovu zloupotrebu.
''Sud BiH nalazi da su odluka Vijeća RAK-a i rješenje kojima je tužiocu (Huseinović) utvrđeno pravo na regulatorni dodatak od 30 odsto od osnovne plate nezakoniti, te da stoga tužiocu ne pripada pravo na isplatu regulatornog dodataka u vremenu za koji ga potražuje, pa je zato tužiloca u cijelosti odbio sa postavljenim tužbenim zahtjevom'', navodi se u obrazloženju presude.
Vijeće ministara BiH nikada nije dalo saglasnost na Huseinovićevo imenovanje za njegov drugi četverogodišnji mandat na čelu RAK-a, tako da se Huseinović, praktično, već pet godina nelegalno nalazi na funkciji generalnog direktora RAK-a.
U međuvremenu istekao je mandat i Vijeću RAK-a, pa su članovi ovog tijela u tehničkom mandatu od aprila 2009. godine.
Možda vas zanima
