Iznoseći argumente za svoju tvrdnju, dr. Velić je kazao da niti jedan krš nema ono što ima Dinarski krš, a to je debljina njegovih naslaga, koje prelazi osam kilometara i njegova izrazito razvijena krška polja koja objedinjavaju sve krške pojave.
Predstavljajući zbornik prošlogodišnjeg skupa, akademik Andrej Kranjc, glavni sekretar Slovenske akademije naukai umjetnosti i voditelj doktorskog studija krša na Univerziteta Nova Gorica u Sloveniji, ocijenio je da konferencija u Međugorju predstavlja novi pristup u istraživanju krša koje zahtijeva savremeno doba.
Tokom rasprave istaknuto je kako se kršem u dinarskim zemljama loše upravlja i proizvode velike štete. Tako, sezonski ritmovi plavljenja krških polja smatraju se nekom vrstom prirodne greške za koju investitori hidroakumulacija tvrde da će ih ispraviti i tobože oplemeniti prostor. Time nažalost uništavaju bogate i unikatne ekološke sustave, plod razvoja miliona godina. Pri tome, lažiraju istraživanja i falsificiraju studije utjecaja koje tvrde da neće biti štete već samo koristi, rečeno je tokom konferencije.
Takve studije su HE Dabar, HE Ombla, CHE Vrilo, HE Ulog i brojne druge, rečeno je na skupu.
Sudionici skupa obišli su tok rijeke Trebižata od najviših dijelova njegova sliva, tj. od područja sela Tribistova, preko Posuškog i Imotsko-bekijskog polja, uključujući Crveno i Modro jezero, kršku zaravan Dubrave-Brotnjo, zatim izvor i tok Tihaljine, Mlade i Trebižata te s velikim zadovoljstvom utvrdili veliko bogatstvo i raznolikost ovdašnjeg krša. Na svojoj zadnjoj stanici, vodopadu Kravice, ostali su zatečeni i zgroženi devastacijom krajolika Kravica koja se čini izgradnjom dionice autoceste Kravica - Bijača.
Trodnevni Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš" održan je u organizaciji Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića Bijakovići-Međugorje i Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva.
Skup je okupio šezdesetak sudionika iz šest zemalja iz regije, a pored redovnih tema o istraživanjima krša, pažnja sudionika bila je usmjerena na pitanja identiteta Dinarskog krša, odnosno pitanja što čini najveće svjetske vrijednosti krša, kako ih učiniti poznatima domaćim javnostima, i zainteresirati domaće vlasti za njihovu održivu upotrebu.
Također, na skupu su se razmatrale i teme vezane za akutne probleme krša, među kojima se posebno ističu štetni i zastarjeli projekti izgradnje hidrocentrala na krškim rijekama.
Inače, prema podacima međunarodnog projekta "Balkanske rijeke – Plavo srce Europe", na rijekama od Slovenije do Bosfora do danas je izgrađeno 270 hidrocentrala jačih od 1 MW, trenutno ih se 18 implementira, a u planu su čak 573 nove hidrocentrale.
Dinarski krš je vodeća takva priroda vrijednost u svijetu, s iznimnim geodiverzitetom i biodiverzitetom. Dok je po biljnim vrstama vodeći u Europi, po podzemnim životinjskim vrstama je vodeći u svijetu. O važnosti krške baštine govori činjenica da su brojni međunarodni krški termini uzeli narodna imena pojava iz Dinarskog krša, koji se proteže od Udina do Skadarskog jezera.
