Poput brojnih drugih stanovnika Hercegovine, dvadesetčetverogodišnji Igor Palac iz sela Višnjice kod Gruda sjeća se da je još kao dječak ustajao u ranu zoru kako bi brao i slagao na konac listove hercegovačkog ravnjaka. Ovu čuvenu sortu porodica Palac je uzgajala do prije 10 godina, a danas su vlasnici auto otpada. Kažu da se od uzgoja duhana više ne može živjeti.
"Šverc cigaretama nas je uništio. Duhan je davno propala stvar", kaže Palac. duhana Duhan Gradačac.
Grupacija je u pismu upućenom Vladi FBiH prošloga novembra upozorila da postoji velika opasnost da se proizvodnja duhana u Hercegovini potpuno ugasi. Babić kaže da bh. političari čine sve kako bi zadržali postojeće stanje, koje ide na ruku stranim proizvođačima duhana, uvoznim trgovačkim lobijima i švercerima.
Prema podacima do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva BiH je u 2007. godini uvezla oko 6.500 tona cigareta, dok je domaća industrija proizvela oko 5.000 tona. Izvezeno je 300 tona cigareta. Budući da je godišnja potrošnja u BiH najviše 9.000 tona cigareta, jesno je da se 2.200 tona negdje gubi.
"Te cigarete su prošvercane", kaže Babić.
Babić kaže da poreska regulativa omogućava uvoz ogromnih količina cigareta. Prošle godine iz Hrvatske je uvezeno cigareta u vrijednosti od 85 miliona KM, što čini dvije trećine ukupne vrijednosti uvezenih cigareta. Hrvatske cigarete se u BiH prodaju po daleko nižim cijenama nego u Hrvatskoj.
Određene količine hrvatskih cigareta se potom švercuju nazad u Hrvatsku. Uvid u policijsku evidenciju pokazuje da se Ronhill cigarete iz Hrvatske često oduzimaju švercerima na crnogorsko-bosanskoj granici i bosansko-hrvatskoj granici. Zakonska regulativa koju je uvela Hrvatska dovela je do drastičnog pada izvoza bh. cigareta u ovu zemlju – tričavih nekoliko stotina kilograma prošle godine. Hrvatska vlada je uvela različite akcizne stope na cigarete, a ona najviša primjenjuje se na duhanske prerađevine iz inostranstva u kojima nema domaćeg duhana. Na ovaj način Hrvatska štiti domaću proizvodnju.
Ukoliko bi neko od bh. proizvođača želio izvesti svoje cigarete u Hrvatsku morao bi zadovoljiti vrlo stroge propisa o kvalitetu, i uz to platiti 2,5 KM po paklici samo po osnovu akcize. Istovremeno, maloprodajna cijena hrvatskog Ronhilla na bh. tržištu je 2 KM, dok u Hrvatskoj kutija ovih cigareta košta gotovo duplo više.
"Dakle njima se isplati da kod nas plate i porez, a da cigarete ostanu u Hrvatskoj", kaže Babić.
Sve ovo najviše pogađa bh. uzgajivače. Iznad Bijelog polja kod Mostara nekada je 40 porodica živjelo od prodaje duhana, a danas tek njih pet sadi ovu biljku.
"Nikada nećemo prestati saditi ovu biljku", kaže Ljudevit Zadro (69) iz sela Višnjice.
Zadro i njegova supruga Iva su na duhanu podigli svojih petoro djece, no čini se da stoljetnu porodičnu tradiciju neće imati ko da nastavi. Uz stare roditelje je ostao sin Ivica koji radi kao policajac u Grudama, a ostala djeca žive u Čikagu, Torontu i Zagrebu.
Zadro, koji od svoje šeste godine niže na konac žute listove ravnjaka, kaže da danas uzgoj duhana nije isplativ posao kao prije rata, a posebno ne kao 70-tih godina kada su mještani Višnjica napuštali poslove u Njemačkoj i vraćali se u selo da sade duhan. Prije rata Zadro je sadio 50.000 strukova duhana, a ove godine pet puta manje.
Nekadašnja zadružna stanica u Grudama, sada u vlasništvu preduzeća Duhanpromet, 1978. godine otkupila je 200 vagona duhana. Danas otkupljuje jedva pet, kaže Zadro.
Uzgoj duhana je bio dio bh. tradicije još u vrijeme stare Kraljevine Jugoslavije, a potom i tokom 40 godina Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kaže Zadro. Za ovo što se dešava krivi bh. vlast jer je stala na stranu uvoznika cigareta, a na štetu domaće industrije i uzgajivača duhana.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
