{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dileme oko sporazuma o priznanju krivice

F
23.9.2011. u 12:47
0
0
Dileme oko sporazuma o priznanju krivice
0
Dileme oko sporazuma o priznanju krivice
Unatoč tome što je u proteklih osam mjeseci sklopljeno osam sporazuma o priznanju krivice za zločine počinjene u BiH, mišljenja o primjeni ovog pravnog instituta podijeljena su među predstavnicima pravosudnih institucija i žrtvama, saopćio je BIRN Justice Report.
Sporazumi o priznanju krivice, smatra Tužilaštvo BiH, doprinose uštedi vremena jer skraćuju sudske postupke, dobijaju se korisne informacije za druge predmete, a optuženi sigurno postaje osuđeni.

S druge strane, u Sudu BiH navode da sporazum o priznanju krivice ima i određenih negativnosti, jer se dešava da optuženi koji sklopi takav sporazum "ne pruža tužilaštvu nikakve nove informacije".

Predstavnici žrtava podržavaju sklapanje sporazuma o priznanju krivice samo ako dođe do otkrivanja drugih počinilaca zločina ili informacija o lokacijama masovnih grobnica.

U Misiji OSCE-a navode da je "institut sporazuma o priznanju krivice postao važan aspekt procesuiranja ratnih zločina u Sudu BiH", te da bi njegova primjena trebala biti popraćena drugim koristima, poput otkrivanja lokacija nestalih osoba i slično.

Branilac optuženih za ratne zločine pred Sudom BiH Miodrag Stojanović smatra da je moguće da sporazuma o priznanju krivice narednih godina bude sve više.

Pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH do sada su sklopljena 24 sporazuma o priznanju krivice, od čega je čak trećina sporazuma sklopljena u toku ove godine.

Prema važećem zakonu, sporazum o priznanju krivice se može postići u bilo kojoj fazi postupka. Od osam sporazuma koji su sklopljeni ove godine, najveću kaznu je dobio Miroslav Anić, bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji je osuđen zbog zločina počinjenih u Kiseljaku i Varešu.

Kada postoji namjera da se postigne sporazum o priznanju krivice, tužitelji su u obavezi da porodice i udruženja žrtava upoznaju o prednostima koje on donosi.

U Tužilaštvu BiH ističu da se udruženja žrtava uvijek slože s predloženim sporazumima. Žrtve iz Bugojna tvrde da su od Tužilaštva BiH dobili obećanje da će nakon sklapanja sporazuma sa Enesom Handžićem biti otkriveno gdje se nalaze tijela njihovih najbližih koji su ubijeni, ali da od toga ništa nije urađeno.

"Mislim da sporazum nije dobar jer nije otkriveno ono što su obitelji očekivale i mislim da su razočarane. To što se pronašlo jeste šaka kostiju, i ako je za to dovoljno napraviti sporazum, mislim da je to onda pogrešno napravljeno. (...) Mislim da su nagodbom s Handžićem izigrani bugojanski Hrvati", kaže predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata u Bugojnu Miroslav Zelić.

Tužilaštvo BiH je sklopilo sporazum s Enesom Handžićem zbog zločina počinjenih nad bugojanskim Hrvatima. U maju ove godine, Sud BiH je prihvatio sporazum i osudio Handžića, bivšeg pomoćnika komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije BiH (ABiH), na osam godina zatvora.

Prema presudi, Handžić je pružio korisne informacije, koje su od pomoći Tužilaštvu BiH u otkrivanju istine u odnosu na osobe koje su bile uključene u dešavanja u Bugojnu.

"Handžić je pružio i informacije u vezi s mjestom ubistva pojedinih osoba navedenih u optužnici, te u vezi sa sudbinom njihovih posmrtnih ostataka, a što se posebno odnosi na pronalazak ljudskih kostiju na lokalitetu Ivandića kuća", navodi se u presudi Suda BiH.

Zbog zločina počinjenih u Bugojnu, ove godine krivicu je priznao i Osman Šego, bivši pripadnik ABiH, koji je osuđen na pet godina zatvora.

Munira Subašić iz Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa" tvrdi da ih je tužilac Tužilaštva BiH nekoliko puta obavještavao da će biti sklopljeni sporazumi sa optuženima za zločine počinjene u Srebrenici.

"Nagodba je dobra ako žrtve od toga imaju nešto. Ali isto tako mislim da nakon njihovih nagodbi nijedna grobnica nije pronađena, a najvažnije je pronaći kosti naše djece", kaže Subašić, ističući da ih Tužilaštvo BiH nije izvijestilo o rezultatima onoga što je postignuto sporazumom.

Sporazum o priznanju krivnje zbog zločina počinjenih u Srebrenici ove godine postigli su bivši pripadnik Centra za obuku "Jahorina" pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) Zoran Kušić koji je dobio pet godina zatvora i pripadnik iste jedinice Dragan Crnogorac koji je osuđen na 13 godina zatvora.

U Sudu BiH navode da institut pregovaranja o krivnji ima smisla ako se ostvare njegovi pozitivni efekti, ali da su, pored pozitivnih efekata koji proizlaze iz sporazuma o krivnji, u praksi često "uočljive i određene negativnosti".

"Pozitivni efekti ne dolaze do izražaja, to jest optuženi koji sklopi sporazum ne pruža tužilaštvu nikakve nove informacije, niti na drugi način olakšava rad tužilaštva. Često se sporazumima predlažu neshvatljivo male, a često i uslovne kazne", kaže predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso.

U Tužilaštvu BiH ipak smatraju da kazne koje se predlažu nisu "blage", odnosno jesu manje nego što bi bile da je održan sudski postupak, ali su brojne druge prednosti sporazuma.

"Bilo je sporazuma na temelju kojih su optuženi osuđeni na kazne od 10, 15 ili 17 godina zatvora", navode u Tužilaštvu BiH.

U toku ove godine, Sud BiH je prihvatio sporazume o priznanju krivice za nekadašnjeg pripadnika VRS-a koji je osuđen na osam godina zatvora zbog zločina u Foči Novicu Tripkovića te za bivšeg pripadnika VRS-a Pavla Gajića osuđenog na sedam godina zatvora zbog zločina u Bihaću.

Zločine počinjene u Kiseljaku priznao je i bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Zdravko Mihaljević koji je osuđen na šest godina zatvora.

U presudi Suda BiH izrečenoj Mihaljeviću u junu ove godine, navodi se da je njegova izjava korištena na suđenju Miroslavu Aniću, koji se nakon toga odlučio priznati krivicu.

Po sklapanju sporazuma Anić je osuđen na 15 godina zatvora, što je ujedno i najveća kazna dosuđena ove godine. Unatoč tome što je riječ o najvećoj kazni izrečenoj nakon sporazuma, član Organizacije porodica šehida općine Vareš Husnija Mahmutović kaže da nisu zadovoljni te da ih Tužilaštvo uopće nije kontaktiralo prilikom postizanja sporazuma, dio je izvještaja "Postizanje pravde u BiH" koji je OSCE u BiH izdao u maju ove godine.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: