{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dijaspora u BiH šalje 20 posto manje novca

S
22.10.2009. u 14:00
0
56
Dijaspora u BiH šalje 20 posto manje novca
0
Dijaspora u BiH šalje 20 posto manje novca
Značajan prihod novca u budžetu skoro svake porodice u BiH predstavljaju doznake koje pristižu iz inostranstva, najčešće od članova porodice, rodbine i prijatelja. Usljed krize koja je pogodila svjetsku ekonomiju, priliv tih sredstava u domaćinstva u BiH znatno je smanjen.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koji su dostavljeni Sarajevo-x.com, ukupan iznos novčanih pošiljki iz inostranstva građanima BiH u prvih šest mjeseci ove godine iznosi oko 1,09 milijardi KM.

Iz ruke u ruku

S obzirom da su u prvih šest mjeseci prošle godine doznake iznosile 1,19 miljardi KM, u prvoj polovini 2009. godine one su manje za 8,6 posto.

Procjena CBBiH je da će ove godine u odnosu na prošlu, doznake biti manje za 18 do 20 posto. Razlog tome je utjecaj svjetske krize usljed koje i bh. dijaspora ostvaruje manje prihode, teže podmiruje vlastite potrebe, te iz tih razloga šalje manje novca u vidu doznaka u svoju matičnu zemlju.

Novac iz inostranstva u BiH stiže na dva načina. Prvi je posredstvom komercijalnih banaka i Western Uniona i o tome postoje precizni podaci. Drugi kanal je neformalni koji podrazumjeva slanje posredstvom prijatelja, u direktnim kontaktima familije , a za te podatke postoji tek procjena, jer je veoma teško ustanoviti koja je to količina novca koja se na taj način dostavi građanima BiH.

S obzirom da ne postoje pouzdani podaci o primaocima novčanih pošiljki, pretpostavlja se da su to domaćinstva kategorisana kao siromašna ili ona koja se nalaze malo iznad praga siromaštva. Domaćinstva kategorisana kao siromašna koriste dobijena novčana sredstva za finansiranje tekuće potrošnje i za obezbjeđivanje i podmirivanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su stanovanje, hrana, pića, lijekovi i slično.

Teže vraćanje kredita

U rijetkim slučajevima novčane doznake budu usmjerene u proizvodne aktivnosti ili u kapitalne investicije, mada ne treba zanemariti ni taj efekat, kazali su iz CBBiH za naš portal.

Moguće posljedice smanjenog priliva novca od bh. dijaspore na realni sektor ekonomije su pad životnog standarda i porast siromaštva, smanjenje potrošnje i investicija. Kada je u pitanju finansijski i vanjski sektor, smanjen priliv novčanih pošiljki iz inostranstva indirektno uslovljava pogoršanje spoljnih efekata ekonomije, to jest uzrokuje usporen porast deviznih rezervi, umanjenu sposobnost servisiranja obaveza prema spoljnom dugu, umanjenu kreditnu sposobnost stanovništva, probleme s otplatama uzetih zajmova i slično.

Makroekonomski efekti priliva novčanih pošiljki imaju značaj, jer učestvuju u deviznom prilivu. Novčane pošiljke imaju posredan efekat na finansijski sektor ekonomije, drugim riječima na likvidnost bankarskog sistema i vođenje monetarne politike, pa se njihova buduća kretanja ugrađuju u projekcije kretanja deviznih rezervi.

Novčane pošiljke iz inostranstva doprinose poboljšanju spoljnih efekata ekonomije: porast deviznih rezervi, sposobnost servisiranja obaveza po spoljnom dugu, kreditnu sposobnost i drugo.

Smanjenje siromaštva

Osim pozitivnog efekta na finansijski i vanjski sektor, priliv novčanih pošiljki iz inostranstva ima niz značajnih efekata na realni sektor ekonomije BiH, prije svega na smanjenje siromaštva. Efekti novčanih pošiljki na privredu zemlje primaoca zavise prvenstveno od toga da li se dobijena novčana sredstva troše na investicionu ili na ličnu potrošnju. Ukoliko se sredstva troše uglavnom na investicionu potrošnju na direktan način doprinose povećanju proizvodnje. U slučaju da se dobijena sredstva troše na ličnu potrošnju, to ima pozitivan efekat na proizvodnju u mjeri u kojoj su domaći proizvodi zastupljeni u strukturi potrošnje.

Novčane pošiljke bi, u principu, trebale da djeluju podsticajno na kretanje investicija, budući da doprinose kreditnoj sposobnosti investitora i olakšavaju pokrivanje inicijalnih troškova investiranja, mada neki analitičari smatraju da se novčane pošiljke prvenstveno odražavaju na porast potrošnje.

Utjecaj novčanih pošiljki iz inostranstva na ekonomski razvoj nije dovoljno istražen, jer podrazumijeva ispitivanje teško mjerljivih parametara kao što su ekonomska kretanja u zemljama iz kojih dolaze novčane pošiljke, promjene u njihovoj kvalifikacionoj strukturi, promjene u ponudi radne snage drugih zemalja, mogućnosti za povratak radnika u zemlje porijekla, demografske faktore i slično.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: