{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Digatalizacijom zaštititi kulturnu baštinu BiH

F
21.9.2007. u 12:06
0
0
Digatalizacijom zaštititi kulturnu baštinu BiH
0
Digatalizacijom zaštititi kulturnu baštinu BiH
Digitalizacija i zaštita kulturne baštine putem digitalnih medija osnovna je tema dvodnevne međunarodne konferencije "Evropske smjernice za saradnju lokalnih kulturnih institucija - biblioteka, arhiva i muzeja", koja je počela danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.
Konferenciju u čijem radu učestvuje niz stručnjaka iz BiH i zemalja regiona, te stručnjaci iz drugih zemalja, organizirala je Asocijacija informacijskih stručnjaka bibliotekara, arhivista i muzeologa, uz podršku Arhivističkog udruženja BiH, Bošnjačkog instituta, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i Biblioteke grada Sarajeva.

Jedan od uvodničara, predsjednik Arhivističkog udruženja BiH Sejdalija Gušić najveći značaj ovog skupa vidi u tome što tri bazične institucije u zaštiti kulturne baštine - biblioteke, arhivi i muzeji - pokušavaju planirati zajedničke projekte u cilju zaštite kulturne baštine BiH.

Gušić je za Agenciju FENA naveo da je za arhive poseban značaj digitalizacije u tome da se ogromna količina arhivske građe koju posjeduju u svojim fondovima i zbirkama zaštiti tako što će se prebaciti na savremene medije kako bi se izbjeglo davanje na korištenje originalnih dokumenata starih više stotina godina, koji imaju veliku vrijednost.

Druga prednost digitalizacije je u tome što arhivski fondovi u budućnosti mogu postati dostupni širem krugu naučnika i drugih interesanata za arhivsku građu putem interneta.

Gušić, međutim, naglašava da je to dugotrajan proces te je zato korisno na ovoj konferenciji razmijeniti iskustva sa institucijama iz drugih zemalja i vidjeti šta je potrebno učiniti kako bi se uhvatio priključak sa Evropom u ovoj oblasti.

Daljnji korak bio bi uključivanje u evropske kulturne tokove putem digitalizacije, ali je najprije u BiH potrebno napraviti strategiju i projekte.

- Radi se o projektu koji bi trajao pet-šest godina, ali koji se može uraditi domaćim snagama uz korištenje iskustva kolega iz zemalja okruženja i Evrope, rekao je Gušić.

Navodeći kako je taj posao već završen u Sloveniji, a u Hrvatskoj je u toku, on je upozorio da ni BiH ne bi trebalo da propusti priliku da se uključi u moderne tokove.

Arhivisti, bibliotekari i muzeolozi pritom neće čekati da državni parlament konačno usvoji zakon o elektronskom pečatu, jer se dosta tehničkih i stručnih stvari može uraditi i bez tog zakona.

Republika Srpska je već usvojila sličan zakon, a u državnom parlamentu je u proceduri i što bude prije usvojen bit će bolje za arhive.

- Međutim, dosta se posla može i bez tog zakona uraditi na digitalizaciji same kulturne baštine, poručio je Gušić.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: