{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Deset godina Odjela I za ratne zločine: Sudovi donose odluke koje se ne moraju voljeti, ali se moraju poštivati

A
16.12.2015. u 15:53
17
3
Deset godina Odjela I za ratne zločine: Sudovi donose odluke koje se ne moraju voljeti, ali se moraju poštivati
17
Sud Bosne i Hercegovine obilježio je danas deset godina rada Odjela I za ratne zločine gdje je istaknuto da sudske odluke nisu tu da bi se nekome sviđale ili ne te da sudovi primjenjuju zakone, donose odluke koje se ne moraju voljeti ali se moraju poštivati.
Povodom obilježavanja jubileja prezentovan je i bilten "10 godina rada Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine". Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso istakla je da su iza njih godine koje će sasvim sigurno imati mjesto u novijoj historiji BiH. Kazala je da se danas ponose institucijom koja je prije deset godina hrabro uhvatila u koštac sa najtežim predmetima ratnih zločina.

"Tada nismo znali šta nas sve čeka ali su nam bili jasni ciljevi i takvi su i danas. Nijedan počinjeni zločin ne smije ostati neimenovan, bilo gdje da je počinjen i bilo ko da ga je počinio. Prije deset godina znali da moramo pomoći izgradnju nacionalnog jedinstva bez kojeg nema demokratije. Naša je zadaća bila teška. Sudovi, svugdje u svijetu, pa tako i u našoj zemlji moraju kažnjavati počinioce najtežih krivičnih djela", kazala je Kreso.

Podsjetila je da je osnivanjem posebnog Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH država BiH poslala je jasnu poruku da će identificirati i pravedno kazniti sve one koji su tokom rata, primjenjujući zakon sile jačega, počinili krivična djela ratnog zločina. 

Kreso je istakla da je BiH tranziciona zemlja i čeka je dug put ka euroatlantskim integracijama.

"Pitanje ratnih zločina je osjetljivo samo po sebi i mi smo mu pristupili oprezno i vrlo odgovorno. Moramo znati da niko od nas nije zaboravio zbog čega je tu, zbog koga. Sud BiH kao društveno odgovorna institucija nikada nije prihvatio termin kolektivne odgovornosti", naglasila je Kreso. 

Napominje da o njima najbolje govore rezultati njihovog rada. 

"Sud BiH za posljednjih deset godina izrekao je 154 prvostepene presude za 240 osoba. Izrečeno je 137 drugostepenih presuda za 215 osoba, a trećestepenih osam. Odjel I je pravosnažno izrekao kaznu od 2.008 godina zatvora. Ovakve rezultate nije zabilježio ni Haški tribunal u svojih 20 godina rada", ističe Kreso. 

Pored ovakvih činjenica, naglašava, danas se suočavaju sa animozitetom u odnosu na Sud BiH. Kreso napominje da je porazno da u zemlji koja se zalaže za vladavinu prava postoje oni koji otvoreno zagovaraju urušavanje pravosudnog sistema na državnom nivou, osporavaju nadležnost, prijete referendumom...

"Mora se shvatiti i konačno prihvatiti da sudovi nisu tu da ispunjavaju bilo čije želje. Sudske odluke nisu tu da bi se nekome sviđale ili ne. Sudovi primjenjuju zakone, donose odluke koje se ne moraju voljeti ali se moraju poštivati", poručila je Kreso. 

Uputila je i poruku i onima koji ih hvale i kritikuju da kada to rade da rade argumentovano, objektivno i osnovano.

Šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Jonathan Moore kazao je da se ove sedmice obilježavaju dva historijska datuma za BiH, 20. godišnjica Dejtonskog sporazuma i 10. Odjela I za ratne zločine Suda BiH. 

"U vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma bilo je teško predvidjeti sud na državnom nivou u kome će sudije iz svih konstitutivnih naroda izricati presude za zločine koje su počinile zaraćene strane, vodeći se isključivo pravnim principima. Stvaranje Odjela I za ratne zločine prije deset godina predstavlja jedan od ključnih primjera izuzetnog napretka postignutog od kraja rata do danas", rekao je Moore. 

Poručio je da im je čast što su partner od samog početka kada je ovaj Sud u pitanju.

"Misija OSCE-a u BiH vam odaje priznanje i u tome što se, tokom godina, Sud BiH razvio u stabilnu i u potpunosti domaću instituciju i postigao impresivne rezultate, postajući primjer za čitavu regiju", kaže Moore. 

Izrazio je uvjerenje da je Sud dobro pozicioniran da se suoči sa brojnim izazovima, uključujući provedbu zahtjevne Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. 

"Misija OSCE-a u BiH ostaje predana pružanju podrške Sudu BiH u budućnosti, u vašem doprinosu pomirenju, kroz prepoznavanje žrtava i počinilaca zločina te osnivanju pravde u najbržem mogućem roku", poručio je Moore. 

Davorin Jukić, sudija Suda BiH koji je od samog početka u Odjeli I za ratne zločine istakao je u obraćanju da je pravosuđe u ovoj zemlji izloženo mnogo većim teškoćama, zahtjevima i pritiscima u usporedbi sa nekim zemljama koje su prošle ili još prolaze slične procese tranzicije. 

"Kada smo prije deset godina krenuli u ovaj posao znali smo da neće biti lako. Međutim, neke stvari nismo mogli ni pretpostaviti jer teško je zamisliti da su ljudi u stanju jedni drugima činiti takva zla", kazao je Jukić.

Prema njegovim riječima, tokom sudskih procesa u sudnicama su često prisutne i žrtve ratnih zločina i svaka je priča za sebe. 

"Sud ne može umanjiti njihovu bol, mi smo toga svjesni niti učiniti da njihove traume nestanu ali sud može stati u zaštitu njihovog dostojanstva. Sud BiH je do sada uradio dosta ali svakako nije dovoljno. Prošlo je 20 godina od završetka rata. Priroda čini svoje i nažalost jasno je da nikada neće procesuirani biti svi oni koji su počinili krivična djela ratnog zločina. Mnogi su umrli ili oboljeli, to je realnost koja se mora prihvatiti", poručio je Jukić.

Sudija Dragomir Vukoje kazao je da "ne smijemo zaboraviti žrtve jer je to naš moralno i svekoliki ljudski dug".

"O uspjehu Suda BiH po sebi govore brojke iz kojih je evidentno da je u predmetima ratnih zločina za period 2005. - 2015. godine doneseno ukupno 137 pravosnažnih presuda za 2015 osuđenih lica te da je 51 osoba pravosnažno oslobođena. Broj oslobođenih lica govori samo jedno da se sud rukovodio isključivo zakonom i temeljnim postulatima krivičnog zakonodavstva", govorio je Vukoje.

Obilježavanju je, između ostalih, prisustvovao i glavni tužilac Goran Salihović, piše Anadolu Agency. 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: