{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Den Haag: Suđenje čelnicima Herceg Bosne

F
6.2.2008. u 13:26
0
0
Den Haag: Suđenje čelnicima Herceg Bosne
0
Den Haag: Suđenje čelnicima Herceg Bosne
U završnici iznošenja argumenata optužbe na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne, tužitelj Keneth Scott je, između ostalog, citirao dokument vojne policije HVO-a koja je tijekom sukoba u Mostaru izvijestila kako toga dana nije bilo kaznenih djela već "samo etničkog čišćenja Bošnjaka".
"Danas nije bilo kaznenih djela, samo etničko čišćenje Muslimana", piše u izvještaju mostarske vojne policije HVO-a od 15. lipnja 1993. godine koji je citirao glavni tužitelj Keneth Scott u predmetu protiv šestorice bivših čelnika, a u završnici iznošenja argumentacije optužbe. Taj i drugi dokazi, po tužitelju, jasno pokazuju da lideri bosanskih Hrvata etničko čišćenje nisu smatrali kaznenim djelom već sredstvom realizacije svog glavnog cilja, etnički čiste Herceg Bosne u sastavu "velike Hrvatske".

S tom "etnički obojenom politikom" kojom je dirigirano iz zapadnog Mostara i Zagreba optuženi su, prema tužitelju, bili dobro upoznati jer su se s njom suočavali svakog dana tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993. i 1994. godine.

Nekadašnji predstojnik Ureda vojne policije HVO Valentin Ćorić kojeg je na tu poziciju, prema predsjedničkim transkriptima, predložio Miroslav Tuđman, sin bivšeg hrvatskog predsjednika, je po optužbi znatno utjecao na ponašanje vojne policije HVO koja je "umjesto da istražuje počinitelje i kažnjava ih," počinila neke od najtežih kaznenih djela u Prozoru, Gornjem Vakufu, Čapljini, Mostaru", smatra tužitelj.

Osim toga, "dokazi jasno ukazuju da je Pušićevo i Ćorićevo pero služilo kao ključ zatvora Herceg Bosne", rekao je tužitelj Douglas Stinger ukazujući na dokumente kojima dvojica optuženih izdaju upute da se određeni broj zatvorenika oslobodi pod uvjetom da imaju potrebnu dokumentaciju za odlazak u treće zemlje. Zatvori i logori u Mostaru, Čapljini, Dretelju, Heliodromu, kako je navedeno služili su im za privremeni smještaj civila prije nego što bi bili protjerani.

Do prvog protjerivanja bošnjačkog stanovništva, rekao je Jadranko Prlić u izjavi haškom tužiteljstvu, došlo je nakon 9. svibnja 1993. godine kada su počeli otvoreni sukobi u Mostaru. Zbog toga je, tvrdi Prlić, "ponudio ostavku" Mati Bobanu jer je, kako je rekao istražiteljima, smatrao da "nikakav cilj ne može opravdati takve postupke HVO-a".

Ukazujući da je HVO iseljavao i vlastito stanovništvo iz srednje Bosne u namjeri da "popuni" ispražnjene gradove poput Stoca i Čapljine u Hercegovini, tužitelj se, između ostalog, pozvao i na svjedočenje nekadašnjeg američkog ambasadora u Hrvatskoj Petera Galbraitha kome je nekadašnji predsjednik HZ HB Mate Boban priznao postojanje plana da se što više stanovništva hrvatske nacionalnosti iz srednje Bosne preseli na područje Herceg Bosne.

Umjesto da zaštiti stanovništvo na prostoru na kojem se već nalazilo Boban je, od međunarodne zajednice, tražio pomoć pri iseljavanju hrvatskog stanovništva iz Vareša, smatra tužitelj.

Iznošenjem argumenata optužbe okončana je rasprava po članu 98 bis Pravila postupka. Predsjedavajući sudac Jean-Claude Antonetti je najavio da će se Pretresno vijeće nakon što razmotri argumentaciju obje strane uskoro usmeno izjasniti o tome je li tužiteljstvo tijekom dokaznog postupka predočilo dovoljno valjanih dokaza koje će optužba morati pobijati svojim dokazima.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: