{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Den Haag: Dodijeljena do sada najteža kazna

1.8.2003. u 09:44
0
0
Den Haag: Dodijeljena do sada najteža kazna
0
Den Haag: Dodijeljena do sada najteža kazna
Jučer su haške sudije odlučili da težina dokazanih zločina Milomira Stakića, nekadašnjeg predsjednika kriznog štaba Prijedora, zaslužuje najtežu zatvorsku kaznu, doživotni boravak u zatvoru.
Oni ga smatraju krivim za ubistva, istrebljenje, progone, deportaciju i nehumana djela nad Bošnjacima i bosanskim Hrvatima 1992. godine na području Prijedora.

Pojašnjeno je da je Stakić, prema odluci sudija, kriv po osnovu pet od ukupno osam tačaka optužnice. One ga terete za ubistva- zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, istrebljenje, progone i deportaciju Bošnjaka i bosanskih Hrvata.

Nisu uvažene optužbe za genocid, suučesništvo u genocidu i druga nehumana djela.

Podsjeća se kako je osudjeni, kao podpredsjednik prijedorske opštine, predsjednik Kriznog štaba i Vijeća za narodnu odbranu, od aprila do septembra 1992. godine, djelujući samostalno ili u sporazumu sa drugim članovima vodjstva bosanskih Srba, planirao, podsticao, naredjivao, i na druge načine pomagao izvršenje kampanje kojoj je cilj bilo uništenje Bošnjaka i bosanskih Hrvata.

U prijedorskoj opštini su, s tim ciljem, osnovani vojni i civilni logori, u koje su srpske vlasti zatvarale stotine civila, Bošnjaka i bosanskih Hrvata.

Uvjeti u logorima Omarska, Keraterm, Trnopolje, bili su surovi i nehumani, a zatvorenici su bili premlaćivani i mučeni na različite načine, a mnogi od zatočenika su podlegli pod takvom surovosti.

“Pretresno vijeć je uvjereno da je optuženi imao namjeru diskriminizacije svih ne-Srba na području prijedorske opštine”, saopšteno je tokom čitanja presude Stakiću.

Milomir Stakić je uhapšen u Srbiji, marta 2001. godine, nakon čega je prebačan u haški pritvor. Proces protiv njega je trajao godinu dana, od aprila 2002. do aprila 2003. godine.

U medjuvremenu je na sudjenju Radoslavu Brdjaninu, optuženom za genocid nad Bošnjacima Bosanske Krajine, svjedočio bivši premijer R. Sprske, Milorad Dodik, izmedjuostaloga rekavsi da su Logori mogli biti izbjegnuti.

Optužnica ga tereti za zločine počinjene proljeća i ljeta 1992. godine nad zatočenicima logora, u vrijeme dok je on bio predsjednik Kriznog štaba tzv. Autonomne regije Bosanska Krajina.

U to vrijeme poslanik u skupštini srpskog entiteta u Bosni, Dodik je posvjedočio da je Krizni štab, na čelu a optuženim Brdjaninom, mogao spriječiti fromiranje logora za ne-Srbe.

Ogradjujući se da je za zloglasne logore Omarska, Trnopolje i Keraterm kraj Prijedora, gdje je tokom ratnih godina zlostavljano i mučeno na hiljade Bošnjaka i bosanskih Hrvata, čuo tek poslije rata, Dodik je potvrdio znatna ovlaštenja kojima je, kao predsjednik Kriznog štaba, raspolagao Radoslav Brdjanin. On je, po svjedoku, potpisivao sve važne odluke, mada su, ustvrdio je Dodik, "stvarnu moć" imali predsjednik banjalučke opštine, Predrag Radić i predsjednik Regonalnog odbora SDS-a, Radoslav Vuković.

Na pitanje tužitelja da li su tadašnji javni stavovi optuženog prema ne-Srbima bili tolerantni ili, naprotiv, ekstremistički, Dodik je odgovorio:" Oni nisu ostavljali nikakve dileme".

Potvrdio je, uz to, da je Brdjanin, na sjednici tzv. Srpske republike BiH, maja 1992. godine u Banja Luci, pozdravio stav Dragana Kalinića, tada zastupnika, a sad predsjednika Skupštine RS, o tome da neprijetelja, Bošnjake i bosanske Hrvate, treba "fizički i vojno uništriti" a vodje "eliminirati i likvidirati".

Svjedok optužbe i bivši premijer Republike Srpske od 1998. do 2001. godine, Milorad Dodik, svjedočio je na poziv haških tužitelja a u Hag je došao tek nakon obavezujećeg naloga, sub poene Tribunala, kojom, u slučaju odbijanja svjedočenja, rizikuje kaznu do sedam godina zatvora i (ili) 200. 000 eura novčane globe.

Očekuje se da će nakon današnjeg pojavljivanja svjedoka optužbe, poslije ljetnje pauze, odbrana optuženog Brdjanina početi izvoditi vlastite svjedoke.

Izvor: Voanews.com

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: