{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Demokratija u RS-u: Četnički pokret maršira kroz Prijedor, udruženja žrtava ne mogu

9.12.2012. u 20:00
5
Demokratija u RS-u: Četnički pokret maršira kroz Prijedor, udruženja žrtava ne mogu
5
Demokratija u RS-u: Četnički pokret maršira kroz Prijedor, udruženja žrtava ne mogu
Foto: Arhiv
Prijedorske vlasti i policija još jednom su na krajnje nekorektan način postupili prema nevladinim organizacijama u tom gradu koje su mirnom protesnom šetnjom povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, namjeravale ukazati na brojna teška kršenja ljudskih prava na etničkoj osnovi u ovom gradu.
Osam prijedorskih udruženja i ove godine je kao i prethodnih namjeravalo održati mirnu šetnju istom rutom, ali je policija ovog puta to zabranila bez ikakvog dodatnog obrazloženja. Odbor za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi u Prijedoru je šetnju uredno najavio, ali je ovom zabranom "policija pokazala da radi po diktatu lokalnih vlasti i da je važan instrument u zavođenju aparthejda", navode organizatori.

"U razgovoru sa službenicima MUP-a kazano nam je da bi nam sada mogli dozvoliti da održimo javni skup samo na glavnom trgu. Recimo u maju su nam zabranili okupljanje na tom istom trgu uz obrazloženje da on nije pogodan za pružanje sigurnosti. To je doslovno poigravanja s nama. Namjeravali smo održati šetnju jer ovaj je dan prilika da prošetamo tih stotinjak metara i da veći broj građana vidi naše poruke na kojima bi bili pobrojani svi slučajevi diskriminacije na etničkoj osnovi u Prijedoru", kazao je za Klix.ba Edin Ramulić, aktivista Udruženja Prijedorčana "Izvor".

Organizatori su pismenim putem obaviješteni da šetnju ne mogu održati, a onda su uslijedila i mlatretiranja, kaže naš sagovornik.

"Dobili smo nakon toga pozive da dođemo na informativne razgovore, što sam ja odbio, a predsjednika Udruženja logoraša Kozarac su čak u noćnim satima zvali na informativni razgovor. Nakon svega više nema smisla ni sarađivati s policijom koja nije imala niti jedan razlog da nam zabrani skup. Sve zakonske uvjete smo ispoštovali, a oni se pozivaju na raniju odluku načelnika Općine Prijedor iz 2009. godine u kojoj se pobrajaju mjesta gdje se mogu održavati okupljanja, a to apsolutno nema veze s javnim skupom u pokretu, koji nije regulisan ovom odlukom. Sve u svemu, ovo nije neočekivano. Svako malo se uhapse bivši pripadnici policije, ali i oni koji sada rade taj posao, a učestvovali su u ratnim zločinima u ovom gradu. Do sada je 21 prijedorski policajac osuđen pravomoćno za ratne zločine. Neki koji se sumnjiče još rade u policiji", kaže Ramulić.

Nema sankcija za one koji krše ljudska prava

Nije ovo prvi put da se tako ponaša prema udruženjima sa bošnjačkim i hrvatskim predznakom u ovom krajiškom gradu. Kada su u maju dobili zabranu za održavanje sličnog skupa žalili su se Ministarstvu unutarnjih poslova RS-a koje je potvrdilo odluku prijedorske policije. Nakon toga su pokrenuli upravni spor zbog evidentnog kršenja ljudskih prava, ali sve do sada što su dobili je obavijest od nadležnog suda da je tužba zaprimljena i da trebaju platiti sudske troškove.

"Ići u pravnu proceduru postaje besmisleno, sankcija nema. Obraćali smo se i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH i nije bilo reakcije. Obratili smo se visokom predstavniku, stranim ambasadama, ali to nije dalo rezultata. Oni su dolazili ovdje, razgovarali s načelnikom Prijedora Markom Pavićem te je čak nakon tih razgovora Skupština grada Prijedor donijela sramne zaključke po kojima nas stavljaju na metu svih ekstremista u Prijedoru. To je rezultiralo kamenovanjem naših prostorija u noći sa četvrtog na peti avgust. Načelnik je tražio i da nas se krivično goni, sada ispada da smo mi iz ovih osam organizacija ekstremisti i da radimo van zakona", kazao je Ramulić.

Kao i svakog puta, i sada je reagirao nevladin sektor na ovakvo ponašanje prijedorskog Centra javne bezbjednosti i mediji. Međutim, gotovo u pravilu izostaje reakcija svih nivoa vlasti u BiH, među kojima i predstavnika Bošnjaka i probosanskih stranaka koje su ušle u parlamente zahvaljući i glasovima povratnika u ovaj grad.

"Imali smo situaciju da su se u jednom momentu ove godine protiv nas okrenuli i odbornici koje smo mi direktno birali. Ništa nisu uradili da nas zaštite, nisu u Skupštini Prijedora digli svoj glas protiv kršenja prava ovih udruženja, čak su pojedini imali ulogu u tome da nas ubijede da odustanemo od korištenja termina genocid i mnogo štošta. Djelovali su kao produžena ruka Marka Pavića. Neki od tih političara su bliski onima koji vladaju RS-om, vjerovatno je odgovor u tome da su radi vlastitih političkih privilegija spremni na takvo što. Nije tu više stvar samo obilježavanja godišnjica. Sve je koncipirano tako da prava imaju pripadnici samo jednog naroda, a ostali da se svedu na minimum ili istrebljenje. Ovo jeste nastavak genocida, samo drugim sredstvima. Na djelu je getoizacija i uskraćivanje prava. Političari? Oni rade samo za sopstveni interes, kako lokalni, tako i oni na višim nivoima. Sarajevo također nije pokazalo da ih zanimaju Bošnjaci u RS-u, kao što ni Banju Luku ne zanimaju Srbi u Federaciji BiH. Mi smo tu samo za njihovo međusobno razračunavanje", dodaje Ramulić.

Odbornici će razgovarati s Pavićem

Muharem Murselović je odbornik u Skupštini Prijedora ispred Stranke za BiH. U razgovoru za Klix.ba kaže da ova odluka prijedorske policije nema direktne veze sa vlastima lokalne zajednice ili bar ne bi trebalo da ima.

"U ponedjeljak ću nastojati da obavim razgovor s načelnikom Pavićem, da vidim kako riješiti ovakve stvari. Treba uspostaviti direktnu komunikaciju da se to više ne dešava u Prijedoru. Učestvovao sam u nekima od tih protesta, ali sada sam zatečen ovakvom odlukom. Želim da vidim kakve veze načelnik ima sa ovim. On jeste rekao ranije da protiv tih ljudi treba podnijeti krivične prijave, ali to je sve ostalo na priči. Ratne sjekire treba zakopati i treba se uspostaviti ravnopravan odnos prema navladinom sektoru, bio on prosrpski ili probosanski orjentisan. Reći da se neće finansirati probosanske organizacije je drsko i bezobrazno! To je moj lični stav. Treba smiriti tenzije, pogotovo još kad se radi o Međunarodnom danu ljudskih prava. U Prijedoru se još uvijek traga za više od hiljadu nestalih. Ljude treba suočiti s tim činjenicama", kazao je Murselović za Klix.ba, te dodao da "čvrsto obećava da će na svaki način pokušati da se ovakvi problemi riješe".

Murselović napominje i to da se ogroman novac izdvaja za nevladin sektor u RS-u, ali da organizacije poput ovih ne dobiju ništa ili tek mrvice.

Sead Jakupović iz SDP-a u petak je izabran za predsjenika Skupštine grada Prijedora, no i ranije je bio odbornik. U razgovoru za Klix.ba kaže da su ovakvi postupci prema nevladinim organizacijama za osudu te tvrdi da odbornici nisu bili upućeni u planove oko protesne šetnje.

"U Skupštini ima samo pet odbornika s bošnjačkim predznakom i mi želimo biti partneri svim nevladinim organizacijama, a naročito sa ovima. Ne želimo da se pitamo i da utječemo na rad nevladinih organizacija, ali bi dobro bilo da na vrijeme budemo informisani da bi se neka situacija mogla preduhitriti. U budućnosti moramo imati partnerski odnos, pa kada je u pitanju i izdvajanje iz budžeta za njih. Mi odbornici ćemo već sutra pokušati uraditi šta možemo. Posebno ćemo tražiti drugačiji odnos države BiH prema Prijedoru i prema povratnicima u RS-u", kaže Jakupović.

Selektivna pravda

Poslanik SDP BiH u Narodnoj skupštini RS-a Behzad Čirkin u razgovor za Klix.ba kaže da će na sjednici Skupštine u utorak zatražiti odgovor na pitanje zašto se ovakve stvari konstantno ponavljaju u Prijedoru.

"Tražit ću odgovor zašto i kako je moguće da se ovo još dešava. Da li su to principi demokratije koja se provodi selektivno u odnosu na ono što su dešavanja kako u bliskoj tako i u daljoj prošlosti. Dozvoljava se hod kroz sami grad Prijedor Ravnogorskog četničkog pokreta, a s druge strane se zabranjuju ovakva sjećanja, ovakve uspomene na ono što je nedavna prošlost u kojoj je za par mjeseci živote izgubilo skoro pet hiljada ljudi nesrpske nacionalnosti. Ta selektivna pravda u RS-u nije dobra za njene građane, za budućnost, nije dobra za BiH, a pogotovo za Prijedor u odnosu na ono što je neminovno, a to je proces suočavanja sa prošlošću radi zdrave budućnosti", kazao je Čirkin.

Hoće li biti šta realizirano od ovog što je obećano i kakve će to rezultate polučiti, ostaje da se vidi. Ono što je jasno je da nažalost povratnici bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u RS nemaju jednaka prava kao ostali, niti im je sigurnosna situacija na zadovoljavajućem nivou, kako je to prije nekoliko mjeseci agenciji SRNA ustvrdio potpredsjednik RS-a iz SDP-a Enes Suljkanović, nakon čega je uslijedila oštra reakcija jedino iz Rijaseta IZ BiH.

Ljudska prava nisu nešto što se krši samo u RS-u, već u cijeloj državi. Problem ljudskih prava je nešto čime se odlučno moraju pozabaviti sve nadležne institucije u državi, a naročito ih ne kršiti.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: