Šesnaest godina kasnije
0

Dejtonski sporazum - tijesna košulja za BiH

FENA
Daytonski mirovni sporazum pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, da bi se zvanično prekinuo rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995.

Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bh. predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.

Sadašnja upravna struktura Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je bila podjela Bosne i Hercegovine po ključu 51 prema 49 (51% teritorije Federaciji BiH i 49% Republici Srpskoj) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa.

Dejtonski sporazum je bio kulminacija tzv. šatl (Shuttle) diplomatije koju je otpočeo Richard Holbrooke sa svojim timom pod sponzorstvom SAD-a.

Prof. dr. Ćazim Sadiković jučer je u Sarajevu gdje je, kao uvodničar na sesiji Kruga 99, govorio o tome zašto je Ustav BiH „tijesna košulja“ za državu BiH, kazao da gledano iz ove perspektive Dejtonski sporazum i ukupni proces koji se tamo odvijao, stvaraju dojam da država BiH nije bila miljenik tvoraca Dejtonskog sporazuma.

Po njegovim riječima, nije teško doći do ovakvog zaključka kad se zna da država BiH ničim nije izazvala rat, ništa nije uradila protiv postojećeg mira i ništa nije uradila što bi bilo suprotno svemu onome što je održanje stabilnosti na zapadnom Balkanu.

“Prosto je čudno zašto je od svih subjekata tog takozvanog regionalnog tragičnog sukoba, BiH prošla ovako kako je prošla“, kazao je Sadiković.

Govoreći o tome koji su to elementi postojeće situacije koji navode na misao da je Dejtonski sporazum „tijesna košulja“, on je kazao da je u Dejtonu prihvaćena, nekritički, ona podjela države koja je stvorena u ratu putem agresije, putem genocida, etničkog čišćenja i svega drugog što se uradilo tokom rata.

"Ukinut je demokratski Ustav Republike BiH, a da niko ne zna zašto. Demokratski Ustav BiH bio je jedan moderan ustav koji je imao sve ono što treba da ima ustav – dvodomnu skupštinu, vladu, svoje predsjedništvo i spisak ljudskih prava najbogatiji tada u Evropi. Sve je to bilo ugrađeno u ovaj ustav i prosto je nevjerovatno da je taj ustav ukinut, a zamijenjen je Ustavom iz Aneksa 4 koji je apsolutno nepotpun Ustav“, kazao je Sadiković.

Vrlo je interesantno, dodao je, da ovaj Ustav koji je stvoren u Dejtonu uopće nema pojam naroda u sebi. Po njegovim riječima, taj Ustav je učinio da je precedura donošenja odluka, procedura funkcioniranja države tako otežana da je prosto nemoguće funkcionirati u takvim okolnostima.

"Svuda u svijetu snaži država i to centralna vlast upravo zato da bi se djelovalo brzo i efikasno. Naša država po ovom Ustavu nije u stanju da učini ama baš ništa i upravo zato osuđena je na konstantno propadanje“, kazao je Sadiković.

Da bi se situacija popravila potrebno je, tvrdi on, da imamo vladu, a ne Vijeće ministara.

"Nama bi trebao sada komitet za normalizaciju države, a to bi bilo zapravo da međunarodna zajednica, isti oni koji su kreirali ovaj Dejtonski sporazum, učine sve da se poboljša ukupna situacija, da država bude prava država, da ima sve elemente moderne države i da ima sve instrumente da može da djeluje na promjenu tokova i odnosa u društvu“, smatra Sadiković.