{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Defile konjanika iz Karaule krenuo ka Ajvatovici

A
21.6.2014. u 09:06
14
68
Defile konjanika iz Karaule krenuo ka Ajvatovici
14
U okviru obilježavanja ovogodišnjih 504. Dana Ajvatovice, jutros je iz Karaule nedaleko od Turbeta u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenuo defile od više desetina konjanika, koji će nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna manifestacija Ajvatovice.
Oko 70 konjanika raličitih starosnih dobi, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur'ana i dove koju je proučio muftija travnički Ahmed ef. Adilović, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz Dedinoj stijeni u Pruscu. 

 Tradicionalna bošnjačka nošnja, topot konjskih kopita, tekbiri i ilahije, molitve i duhovne pjesme koje su zajednički učili konjanici i okupljeni stanovnici Karaule oživjeli su jedan prošli minuli historijski period. 

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije. 

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter. 

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine. 

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: