BiH
1

De Jonge: Pravednici iz Ruande pozitivan primjer kako reći 'ne' genocidu

FENA
Pravednici Ruande su primjer kako čovjek može reći 'ne' gonocidu, kazao je danas u Sarajevu holandski antropolog Klass de Jonge koji je predvodio istraživački tim u Ruandi i čiji je izvještaj objavljen u knjizi "Pravednici Ruande između zaborava i pomirenja".

U okviru predavanja koje je održao u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, de Jonge je govorio o građanskom ratu u Ruandi, u kojem je počinjen genocid na populacijom Tutsija, te o procesima pomirenja u toj zemlji nakon završetka rata i instituciji pravednika.

De Jonge je naveo kako se genocid nad Tutsijima desio veoma brzo i da je u njemu bilo veliko učešće Hutu populacije. Ipak, mnogi od njih nisu učestvovali u ubijanju, te su predstavljali primjere otpora.

  • Oni Hutui i ostali koji su odlučili spasiti Tutsije tokom genocida se nazivaju pravednicima, ustvrdio je Klaas de Jonge, istaknuvši kako su pravednici vjerovali osnovnim ljudskim vrijednostima i pokazali da je izbor moguć.

Kako je ustvrdio predavač, oni su bili jedan od načina da se dođe do pomirenja među narodima i dokazali da ljudi mogu reagirati i drugačije od onoga kako se od njih traži.

-Stoga ne možemo kriviti cijeli narod. Tim pravcem ne smijemo ići, već moramo razbijati stereotipe, kazao je de Jonge, ukazavši na značaj procesa pomirenja i u našoj zemlji, iako postoje znatne razlika između onoga što se desilo u BiH i Ruandi.

Također, holandski predavač je govorio i o alternativnom pravosudnom procesu nakon rata u Ruandi pod nazivom Gacaca, koji je imao za cilj da ubrza suđenja za genocid, utvrdi istinu i doprinese pomirenju.

Mnoge su prednosti ovog programa, ali jedna od negativnih koje je naveo de Jonge je činjenica da ovaj program nije omogućavao nikakve kompenzacije za žrtve genocida.

O svim ovim pitanjima de Jonge govori u svojoj knjizi "Pravednici Ruande između zaborava i pomirenja", koju je u ediciji "Pitanje svih pitanja" objavila nevladina organizacija Gariwo.

Knjigu je priredila Svetlana Broz, a sa engleskog prevela Željka Vojinović i bit će promovirana večeras u sarajevskom Collegium Artisticumu.

Kako je rečeno, gostovanje ge Jonge na Univerzitetu u Sarajevu je još jedan doprinos razmatranju problema genocida u današnjem vremenu, te način za otvaranje ovog univerziteta prema međunarodnoj akademskoj zajednici.

Predavanju je prisustvovao i holandski ambasador u našoj zemlji Karel E. Vosskühler.