Govoreći kao uvodničar na sesiji Igmanske inicijative o temi "Otvorena pitanja između BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore", Davidson je rekao da iako su potpisnici Daytona predvidjeli pravo na povratak i pravo na imovinu cijelim jednim aneksom, raširene ruke prema povratnicima nisu bile karakteristike vlasti u prvim godinama nakon rata.
Međutim, međunarodna zajednica nije odustajala od želje za povratkom u regionu, a u BiH se milion ljudi vratilo svojim kućama, što je veliki broj povratnika u poređenju s nekim drugim slučajevima u svijetu.
Međunarodna zajednica je u ovom dijelu Evrope, kazao je Davidson, promijenila pristup i insistirala na povratu imovine, što je bilo u fokusu rada Misije OSCE-a punih pet godina.
Zahvaljujući implementaciji imovinskih zakona 100.000 ljudi je vratilo svoju imovinu, ali to ne znači da žive na njoj. Neki su je zamijenili ili prodali, a u mnogim slučajevima je prazna i vlasnici čekaju da vide šta će se dogoditi.
Čak i kada se ljudi vrate, to ne znači da stvari idu dobro zbog problema s rekonstrukcijom, školovanjem i zaposlenjem, naveo je Davidson.
On je podsjetio da su zemlje regiona, BiH, Hrvatska i tadašnja SCG potpisale početkom 2005. Sarajevsku deklaraciju s ciljem da se pitanje povratka riješi do kraja 2006.
To se, međutim, nije dogodilo, jer se potpisnici nisu mogli dogovoriti o dva pitanja - stanarskih prava i dokumentacije izdavane na okupiranim dijelovima Hrvatske 1991.-1995. godine.
Ovi problemi su uglavnom vezani za Hrvatsku, koja povratak privatne imovine ne smatra za prepreku, ali za razliku od BiH ne smatra stanarsko pravo vlasničkim.
Davidson je istaknuo da je nedostatak usklađenog pristupa prema imovinskom pitanju u regionu, posebno imovine koja je bila u državnom i društvenom vlasništvu, glavni razlog što nisu ispunjeni ciljevi Sarajevske deklaracije.
Tako su neki Srbi iz Hrvatske deložirani u BiH, odnosno vratili su imovinu prvobitnim stanarima, ali sada nemaju gdje otići. Prema posljednim informacijama, broj srpskih izbjeglica iz Hrvatske u BiH je oko 7.500, ali ih u BiH živi još između 11.000-12.000 bez takvog formalnog statusa.
Replicirajući na izlaganje Davidsona, hrvatski ambasador u BiH Josip Vrbošić je kazao da je Vlada Republike Hrvatske potpuno kooperativna u provođenju Sarajevske deklaracije u svim njenim aspektima.
Sva privatna imovina u Hrvatskoj je vraćena, oko 130.000 izbjeglica se vratilo u Hrvatsku, a stanarsko pravo riješeno je jednako za sve građane Hrvatske, kazao je Vrbošić.
Hrvatska stanarsko pravo ne smatra vlasničkim, a takav stav podržao je i Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu, te se ovaj problem rješava stambenim zbrinjavanjem, kazao je ambasador Vrbošić.
Drugi uvodničar, norveški ambasador Jan Braathu, istaknuo je da je pitanja iz prošlosti važno rješavati kako bi se stvarala osnova za odnose u budućnosti.
Pitanja iz prošlosti ne treba zaboravljati, ali ona ne smiju sprječavati zemlje regiona da razmišljaju o pitanjima sadašnjosti i budućnosti.
Jedno od pitanja koja ujedinjavaju zemlje regiona, smatra ambasador Braathu, jesu evropske integracije.
Te zajedničke aspiracije ukazuju na zajedničku budućnost, a usvajanje evropskih standarda u cijeloj regiji treba da se nastavi uz učešće svih građana, kazao je on.
Saradnja u okviru Partnerstva za mir i NATO-a predstavlja još jedan kanal regionalne saradnje. Tu se, naglasio je Braathu, gradi koncpet po kojem je sigurnost nedjeljiva u regionu, odnosno da se sigurnosti jedne države ne može zasnivati na nesigurnosti druge.
