{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


David Rust: McDonald's u "aleji snajpera" dokaz je promjena u BiH

12.4.2012. u 10:52
0
52
David Rust: McDonald's u "aleji snajpera" dokaz je promjena u BiH
0
David Rust: McDonald's u "aleji snajpera" dokaz je promjena u BiH
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
U Sarajevu je prošle sedmice obilježena 20. godišnjica opsade, događaj o kojem je izvijestio cijeli svijet. Tim povodom u Sarajevo su odlučili doći međunarodni ratni izvještači koji su četiri ratne godine svijet upoznavali o ratnim strahotama i stradanjima stanovnika Sarajeva.
Jedan od onih koji su se nakon skoro 20 godina ponovo vratili u Sarajevo bio je CNN-ov novinar David Rust, kojemu je posjeta bh. prijestolnici vratila brojne bolne, ali i lijepe uspomene.

"Iako je rat u Bosni i Hercegovini počeo 6. aprila 1992. godine, ja se u taj sukob nisam uključio do 23. jula iste godine, kada je CNN-ovu fotoreporterku Margaret Moth pogodio snajperski metak zamalo je usmrtivši. Bio sam dio CNN-ovog tima, koji je poslat da zamijeni ranjenu kolegicu, a ratna dešavanja sam pratio naredne dvije godine. Zajedno sa svojim kolegama, ratnim izvještačima, prošle sedmice sam se vratio u Sarajevo na 20. godišnjicu od početka opsade grada", piše Rust.

David Rust se prisjeća trenutka kada je prvi put stigao u Sarajevo avionom UN-a iz Zagreba.

"Kada sam sletio vidio sam još jedan UN-ov avion u blizini. U njemu je bila delegacija iz Beograda, uključujući premijera Milana Panića, koji je dolazio na pregovore. U Panićevoj ekipi su bili novinari ABC-a. Prepoznao sam novinara Sama Donaldsona i producenta Davida Kaplana. Dok sam sakupljao svoju opremu, Donaldson i njegov snimatelj su ušli u UN-ovo oklopno vozilo i krenuli prema gradu. Kaplan nije mogao stati pa mu je druga TV-ekipa ponudila prijevoz do Sarajeva u običnom automobilu na kojem je crnom trakom bilo ispisano TV. Samo što su krenuli s aerodroma, čuo se pucanj. Snajperski metak je pogodio kombi tačno između slova T i V i ubio Kaplana. Ta tragična scena je prva od mnogih ratnih uspomena koje sam prikupio tokom godina", piše Rust.

Prošle godine, nekoliko veterana reportera se okupilo u jednom baru i odlučili su obilježiti 20. godišnjicu opsade skupom u Sarajevu, a pozvan je i Rust.

"Nisam imao pojma šta da očekujem. Nisam bio u Sarajevu još od 1995. godine, kada je potpisan Dejtonski sporazum. Ovog puta sam stigao komercijalnim letom i umjesto oklopnim vozilom, do centra grada sam došao taksijem. Bio sam sretan što se ne moram suočavati sa opasnostima koje su vrebale na aerodromu . Mislio sam na Davida Kaplana i njegovu porodicu. Tokom rata sam uvijek snimao put od aerodroma do grada, u slučaju da poginem. I ovog sam puta snimao putovanje od aerodroma do centra grada kako bih mogao uporediti slike. Pored ceste više nije bilo uništenih vozila. Umjesto toga, sada su tu male prodavnice i firme. Neke od zgrada još uvijek nose 'ožiljke' ratnih dejstava, ali sada pješaci spokojno šetaju. Dok su snajperisti bili na okolnim brdima, morali smo voziti velikom brzinom. Ovog puta je, srećom, saobraćaj bio toliko gust da mi se učinilo da je putovanje trajalo zauvijek i uživao sam u svakom trenutku", piše Rust.

U gradu su, kaže, nikli novi stambeni objekti, tržni centri, obnovljen je tramvajski saobraćaj...

"Šta je najveća promjena koju sam vidio? Šta mislite o drive-thru McDonald's restoranu u nekadašnjoj 'aleji snajpera'! Na putu do Holliday Inna, koji je tokom opsade bio glavno okupljalište inozemnih novinara, vidio sam veliki broj mladih ljudi i porodica kako uživaju u sunčanom danu. Međutim, podsjetnici rata su na svakom koraku. Nekadašnji dom za penzionere me podsjetio na Margaret. Ranjena je u blizini. Drago mi je bilo vidjeti da je Holliday Inn poprimio svoj stari sjaj. U ratu je bio žarišna tačka za snajpersku paljbu. Prozori su sada netaknuti, došla je struja, kao i voda. Kada sam ušao u hotel, primijetio sam jednu stvar koja se nije promijenila. Gdje god sam pogledao vidio sam isto osoblje s kojim smo se družili tokom rata. Svi su bili stariji, naravno, ali su izgledali zdravije i bili su sretni što su se ponovno sastali sa ratnim izvještačima. Imao sam osjećaj kao da nikada nisam otišao". piše Rust.

Kada je čuo da će se godišnjica opsade obilježiti postavljanjem 11.541 stolice duž glavne ulice, to ga nije impresioniralo, međutim, kada je vidio crvene stolice koje se poput krvi slijevaju ulicama grada, emocije su ga preplavile.

"Čak su i prekaljeni ratni novinari priznali da kapljice na njihovom licu nisu od kiše. Puno je lakše obnoviti zgrade nego prevazići etničke podjele, ali nadam se da Sarajevo i Bosna i Hercegovina idu u pravom smjeru", zaključuje Rust.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: