Sudsko vijeće Državnog suda kazalo je da je “usljed nedostatka dokaza” Dolić oslobođen krivice da je u julu i augustu 1993. godine učestvovao u pljačkanju i maltretiranju civila u selu Družinovići u blizini Prozora.
Istom presudom Sudsko vijeće je Dolića oslobodilo krivice za silovanje tri osobe u ljeto 1993. godine.
Obrazlažući prvostepenu presudu, Jasmina Kosović, predsjedavajuća Sudskog vijeća, kazala je da Tužilaštvo BiH u toku izvođenja dokaza nije dokazalo da je Darko Dolić počinilac zločina, jer se u brojnim iskazima svjedoka Optužbe kao počinilac zločina u Družinovićima spominje izvjesni Mario Dolić.
“Mario Dolić je samo godinu stariji od optuženog. Vijeće nalazi spornim iskaze nekih svjedoka Tužilaštva BiH koji poznaju Marija i Darka Dolića, te je stoga nejasno zašto 1995. godine pri davanju iskaza – kada im je pamćenje bilo svježije – kao počinioca imenuju Marija, a 2009. godine mijenjaju svoj iskaz i optužuju Darka Dolića”, kazala je Kosović.
Suđenje Doliću, nekadašnjem pripadniku diverzantsko-izviđačkog voda “Jastrebovi” HVO-a počelo je u februaru ove godine.
Tužilaštvo BiH smatra Dolića odgovornim da je u augustu 1993. godine učestvovao u maltretiranju i pljačkanju civila iz sela Družinovići, tako što im je “naredio da izađu iz kuća, a potom pucao u zrak, psovao im majku i neke udarao kundakom puške”.
Sudsko vijeće je kazalo da je Državno tužilaštvo nastojalo identificirati optuženog Dolića kao počinioca ovog zločina “na osnovu iskaza svjedoka koji su na trenutak vidjeli počinioca u prolazu”, te im se stoga ne može pokloniti vjera.
“Svjedoci Tužilaštva BiH nisu saglasno identificirali počinioca zločina silovanja. (...) U tom kontekstu, Vijeće je cijenilo i iskaz svjedokinje S4, koja je, nakon protjerivanja iz Prozora, u Bugojnu uzimala izjave od žrtava silovanja i drugih zločina, među kojima su bile S1 i S3. Ona je kazala da su sve žene spominjale Marija Dolića kao počinioca, a ne optuženog”, dodala je sutkinja Kosović.
Pri obrazloženju oslobađajućeg dijela presude u odnosu na silovanja Edine Kmetaš, te zaštićenih svjedokinja S1 i S3 u augustu 1993. godine, Sudsko vijeće je navelo da je i Odbrana u toku izvođenja dokaza potvrdila kako je optuženi Dolić u julu i augustu 1993. godine bio “na prvoj liniji”.
Strane u postupku se na prvostepenu presudu mogu žaliti Apelacionom vijeću Suda BiH u roku od 15 dana od primanja presude.
Doliću su prvostepenom presudom ukinute mjere zabrane i vraćene putne isprave. Dolića su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) prvobitno uhapsili u oktobru 2009. i bio mu je određen pritvor do jula prošle godine, kada je pušten, nakon čega su mu određene mjere zabrane.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
