Iznošenje Karadžićeve uvodne riječi, koje će trajati dva dana, Tribunal će prenositi uživo, bez uobičajenog odlaganja od pola časa, kako je to učinjeno kada je uvodnu riječ u ovom predmetu izlagala optužba.
Pretresno vijeće odbilo je Karadžićev novi zahtjev za odlaganje suđenja i naložilo da, poslije uvodne riječi optuženog, Tužilaštvo u srijedu, 3. marta, započne sa izvođenjem dokaza.
Prvom svjedoku optužbe određene su mjere zaštite i vodi se pod pseudonimom "KDZ 263", s tim da konačna odluka o zaštitnim mjerama tek treba da bude donesena. Drugi svjedok je Sulejman Crnčalo, ranije svjedok u procesu protiv bivšeg predsjednika Narodne skupštine RS Momčila Krajišnika.
Oba svjedoka biće saslušana prema pravilu 92 ter, prema kojem se raniji iskaz svjedoka predlaže za uvrštavanje u dokazni materijal, da bi ga, poslije kratkog ispitivanja optužbe, unarksno ispitao optuženi.
U podnesku od prošlog petka, Karadžić je sudije obavijestio da nije spreman za unakrsno ispitivanje svjedoka, zato što u protekla tri mjeseca nije imao odgovarajući tim odbrane.
Karadžić je tražio da mu se suđenje odgodi do 17. juna, odnosno za tri mjeseca i tri sedmice, pozivajući se na odluku predsjednika Tribunala Patrika Robinsona da se izmjeni odluka sekretara o finansiranju tima odbrane, te da im se isplate nadoknade počev od 26. oktobra.
Pretresno vijeće je ukazalo da je Karadžić imao 18 mjeseci za pripremu odbrane i podsjetilo da je još u septembru prošle godine zaključeno da je njegov predmet spreman za suđenje.
Sudije smatraju da obim materijala koji je optuženom objelodanjen nije toliki da bi novo odlaganje suđenja bilo opravdano. Karadžiću je sugerisano da, ukoliko bude htio da podnese zahtjev za ulaganje žalbe na ovu odluku, to uradi do danas.
Početak suđenja Karadžiću bio je zakazan za 26. oktobar prošle godine, a budući da se optuženi nije pojavio u sudnici, Tužilaštvu je naloženo da izvede svoju uvodnu riječ bez njegovog prisustva.
Zastupnik optužbe Alen Tiger najavio je da će dokazati da je Karadžić "pravno i faktički bio vrhovni komandant snaga bosanskih Srba i da je imao punu kontrolu nad svojim potčinjenima".
Tužilac je u svojoj uvodnoj riječi istakao da je Karadžić bio "centralna figura udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem da se nasilno i trajno uklone muslimani i Hrvati sa velikih dijelova teritorije BiH".
Karadžić je optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.
Bivši predsjednik RS je prvobitno optužen zajedno sa generalom Ratkom Mladićem 25. jula 1995. godine za genocid i druge zločine u BiH, da bi 16. novembra iste godine protiv njih bila podignuta optužnica i za genocid u Srebrenici.
Optužnice protiv Karadžića i Mladića su razdvojene uoči početka suđenja Karadžiću. Operativna optužnica u njegovom predmetu je treća izmjenjena obilježena optužnica, koja je predata 19. oktobra 2009. godine.
U skladu sa nalogom suda, Tužilaštvo je iz prethodne verzije optužnice isključilo pojedine zločine počinjene u 10 opština BiH - Banjaluci, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu, Brčkom, Čajniču, Donjem Vakufu, Kalinoviku, Kotor Varoši, Ilijašu i Višegradu.
Karadžić nije želio da se izjasni o navodima optužnica, pa je u njegovo ime uneseno da se ne osjeća krivim. On je, prema navodima vlasti Srbije, uhapšen 21. jula 2008. godine.
Sudije smatraju da suđenje Karadžiću ne bi smjelo da traje duže od tri godine. Zbog dosadašnjih odlaganja, umjesto juna ili jula 2013. godine, kao vreme okončanja postupka pominje se februar 2014. godine.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
