Danas počinje proslava Hanuke, praznika slobode i svjetlosti

Hanuka se slavi kao znak sjećanja na trogodišnji oslobodilački rat i oslobođenje Jerusalema 165. godine prije nove ere, kada je "ponovo upaljeno kandilo, a idoli izbačeni iz hrama".

U danima Hanuke Jevreji se sjećaju pobjede jednog od petorice Hakohenovih sinova - vojskovođe zvanog Makabi (čekić) - nad Sirijcima i ponovnog osvećenja hrama u Jerusalemu.

Svečanost traje osam dana i za to vrijeme u jevrejskim porodicama se pali osmokraki svijećnjak (hanukija), koji liči na menoru, sa osam glavnih i jednim pomoćnim krakom.

Najprije se osam jednakih svijeća, za svaki dan praznika po jedna, postavi s desna na lijevo, potom se posebnom svijećom "šamaš" koja stoji u pomoćnom kraku, svijeće pale s lijeva u desno, svakog dana, da bi na kraju osmog dana praznika bile sve upaljene.

Legenda kaže da je poslije razaranja jerusalimskog Hrama u njemu nađeno ulje za svijećnjak - menoru, koje je bilo dovoljno samo za jedan dan. Ali, ulje je u kandilima gorjelo punih osam dana što se u judaizmu smatra čudom.

U dane Hanuke pjevaju se ode jerusalimskom hramu, jedu se krofne svih osam dana praznika koji se slavi po kućama, školama, jevrejskim zajednicama, udruženjima i na trgovima. U Izraelu se svijeće pale na svim trgovima i pred Gradskom kućom.