{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Danas godišnjica Daytona, sporazuma koji je zaustavio rat

A
21.11.2012. u 08:07
136
85
Danas godišnjica Daytona, sporazuma koji je zaustavio rat
136
"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", kazao je vidno potresen prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.
Sporazum su, zapravo, na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, nakon trosedmične mirovne konferencije u američkoj bazi Wright Patterson u gradu Daytonu u američkoj saveznoj državi Ohio parafirali predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, čelnik Hrvatske Franjo Tuđman i prvi čovjek tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević.

Lideri država su u međuvremenu umrli, ali tragedija Bosne još nije završena.

"Na ovom sastanku za mir mi danas čujemo i glasove žrtava djece čija su igrališta pretvorena u polja smrti, silovanih žena, ljudi u masovnim grobnicama, onih koji su gladovali u logorima, poginulih u bitkama, miliona istjeranih iz svojih domova i otrgnutih od njihovih porodica. Čak i iz svojih grobova, sve te žrtve danas pjevaju pjesmu mira. Neka njihovi glasovi ostanu zauvijek u našim umovima i srcima", kazao je bivši američki predsjednik Bill Clinton.

Zaustavio rat, ali ostavio posljedice

Povodom 17. godišnjice sklapanja Daytonskog sporazuma za agenciju Anadolija (AA) govore bivši visoki politički dužnosnici i učesnici povijesnih razgovora.

Svi su jedinstveni u ocjeni da je Daytonski mirovni sporazum stavio tačku na rat, ali i ostavio trajne posljedice na Bosnu i Hercegovinu koje su itekako primjetne i 17 godina poslije agresije.

Otac ili arhitekta Daytonskog sporazuma bio je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne Madeleine Albright.

No, svojim prisustvom potpisivanju dokumenta garantirali su ga američki predsjednik Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a JavierSolana, njemački kancelar Helmut Kol, ruski premijeri Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije (EU).

Pritisci tokom potpisivanja sporazuma

Prof. dr. Ivo Komšić, aktuelni dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i ratni član Predsjedništva Republike BiH, koji je bio član bh. pregovaračkog tima u Daytonu, sjeća se snažnog aktivizma američke administracije kako bi se postigao Daytonskog sporazum.

"Vršeni su strašni pritisci da se dođe do sporazuma, bez obzira na to što nismo znali što će nam taj dokument omogućiti i kakvu će nam budućnost otvoriti. Imam osjećaj da je Holbrooke čak iz nekih ličnih političkih ambicija vršio strašan pritisak da dođe do dogovora. Nije želio ulaziti u važne detalje u kojem smjeru će ići BiH. Mislim da je čak Holbrooke prije samog sastanka u Daytonu napravio strašnu grešku, jer je pretpostavke za pregovore stvarao u Beogradu i Zagrebu. Također, on je vršio veliki pritisak da se legalizira Republika Srpska prije nego se dođe u Dayton. On je to, nažalost, postigao u Ženevi. Mislim da je to najveća greška u modernoj povijesti BiH", govori Komšić za agenciju Anadolija (AA).

Nadalje, Komšić primjećuje kako Holbrooke nikada nije dolazio u Sarajevo, pa išao na pregovore u Beograd i Zagreb. Naprotiv, najprije je odlazio u Srbiju i Hrvatsku, a onda tražio da Sarajevo prihvati tamo dogovorena rješenja. To se odrazilo i na sudbinu BiH.

Brojne su "pikanterije" ostale sa tog skoro dvadesetodnevnog političkog "druženja" u Americi. Svojevremeno je bivši bh. premijer Haris Silajdžić ispričao kako je nakon upozorenja da bi jedan važan izvor vode u Sarajevu trebao pripasti Republici Srpskoj intervenirao kod Miloševića. Srpski lider je u jednom trenutku džentlmenski stavio prst na kartu i pomjerio entitetsku liniju u korist Sarajeva i Federacije BiH.

Trgovanje teritorijom

U jednom drugom slučaju, kako su novinarima ispričale diplomate, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zatražio je od Miloševića da Podmilačje kod Jajca bude u sastavu FBiH, jer je riječ o svetištu kojeg pohode katolici iz cijele srednje Bosne, te Hercegovine. Nakon što se prethodno našalio da će "prebaciti crkvu preko Vrbasa", Milošević je Podmilačje dao FBiH.

Poznat je slučaj kada je Milošević u Izetbegoviću rekao: "Evo vam Sarajevo, zaslužili ste ga, borili ste se za njega".

Prof. dr. Ivo Komšić je i u svojim dnevničkim zapisima sa pregovora u Daytonu iz decembra 1995. godine opisivao kako se u Daytonu odvijala prava drama. Tako je u jednom trenutku bivši potpredsjednik RS-a Nikola Koljević pao u nesvijest, a bivši predsjednik FBiH Krešimir Zubak podnio ostavku.

Zanimljivo je kako su Silajdžić i Milošević pregovarali oko Goražda i Ustikoline koji su, na kraju, pripali FBiH. Silajdžić je, piše Komšić, insistirao na Ustikolini računajući na 20 kilometara toka Drine.

Na kraju ga je Milošević pitao:

"Harise, bre, šta si zapeo toliko za tu Ustikolinu, pa to je selendra u kojoj nema ništa".

Silajdžić je, svjedoči Komšić, kazao kako tamo postoji najstarija džamija u BiH.

"Ma nema, bre, džamije, jer su je oni naši razbojnici porušili", odgovorio je Milošević.

Silajdžić je uzvratio kako "ima tlo na kojem je džamija bila".

"To je za nas, muslimane, sveto tlo na kojem ćemo ponovo podići džamiju", odlučno je rekao Silajdžić.

Na kraju je FBiH dobila i Ustikolinu i Goražde, ali ne i koridor za potonji grad.

Silajdžić nije odustajao od BiH kao države

Komšić je, također, naveo da je iz onog što su govorili hrvatski predstavnici stekao utisak da oni nisu željeli BiH.

"To je ona njihova početna ideja nakon Washingtonskog sporazuma da se Federacijom podjeli BiH. Protiv su toga da BiH ima bilo kakvu funkciju kroz koju ona može funkcionirati kao država", napisao je Komšić.

Prisjeća se da je Haris Silajdžić, također, oštro reagirao na pokušaje hrvatske i srpske delegacije da se lansira teza o "uniji dva entiteta" u BiH.

"Rekao je da se muslimani nisu uzalud borili tri godine i da neće odustati od BiH kao države", naveo je Komšić.

Također, otkrio je kako je Milošević tokom razgovora otvoreno priznao da se sa Tuđmanom "davno dogovorio" da Posavina bude dio Republike Srpske, na što niko nije reagirao. Zanimljivo je da je Milošević ignorirao zahtjeve bh. Srba da Sarajevo bude podijeljeno. Čak je u jednom trenutku ustao i počeo šetati po sali dok je jedan od učesnika srpske delegacije govorio zašto bi dio Sarajeva trebao pripasti i Srbima.

Bivši savjetnik rahmetli Alije Izetbegovića, ugledni profesor ustavnog prava i učesnik razgovora u Daytonu Kasim Trnka objašnjava da je Dayton dio jednog šireg procesa i da je do njega došlo tek kada se spoznalo da je Evropa nesposobna da riješi problem u BiH.

"Nepravedan mir"

"Amerikanci su se u proces uključili iz svojih pragmatičnih razloga. No, oni su donijeli velike novine. Ulazeći u taj proces Amerikanci su pošli od činjenice da se mora održati državnost i kontinuitet države BiH, da treba očuvati Sarajevo kao multietnički grad, te omogućiti povratak svih izbjeglica. Nažalost, svjedočili smo strašnim otporima, od te "leteće diplomatije", koja je prethodila razgovorima, do finala u Daytonu. Amerikanci su morali koristiti i brojne pritiske da bi se došlo dogovora. Nisu dozvoljavali kontakte s janvošću, a najviši dužnosici SAD-a su vršili pritiske na ključne aktere razgovora. Svaki mogući prijedlog prethodno su filtrirali u razgovoru s predstavnicima Kontakt grupe, odnosno Evrope i Rusije. Zato su i Amerikanci morali odstupiti od početnih principijelnih stavova kako bi se došlo do mira", tvrdi Trnka za AA.

Napominje da se većina lidera u svijetu, ali i veći dio naučne javnosti, slažu u ocjenama da je u Daytonu sklopljen "nepravedan mir", te da je Dayton samo "zamrznuo suprotstavljene ideologije".

Dayton kao razočarenje

Ratni ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine i bh. ambasador pri Ujedinjenim narodima (UN) Muhamed Šaćirbegović tvrdi da je Daytonski sporazum predstavljao razočaravajuće rješenje, jer je to "izdaja američkih vrijednosti". Iz ovih razloga Šaćirbegović je svojevremeno zatražio povlačenje potpisa s Daytonskog sporazuma.

"Strateški interesi SAD-a su ostali u sjeni ličnih ambicija pojedinaca. Kao Bosanac, ja sam vidio Dayton kao duboko manjkav proces iz dvije perspektive - funkcionalnosti i ideje pravde. Ipak, to je bila posebna prilika da se zaustavi konflikt, genocid i velika nevolja koja je zadesila sve građane BiH. Koliko god da je manjkav, Daytonski sporazum je bio i prilika na kojoj se moglo nastaviti raditi. Nažalost, pitanje Dajtonskog sporazuma je preuzeo ultranacionalizam u BiH, kao i lične ambicije unutar i van BiH", govori on.

Zbog Brčkog se prekidali pregovori

Predsjednik Skupštine BiH od 1992. do 1996. godine Miro Lazović podsjeća da je mirovna konferencija u Daytonu trajala 19 dana.

"Prvi dani su bili teški, jer su se kroz plenarne rasprave otvarala najkrupnija politička pitanja, a nije postojao koncenzus oko tih krajnjih rješenja. Počelo se s problematiziranjem pitanja da li se BiH može organizirati i biti stabilna i sigurna sa dva entiteta od kojih jedan nosi naziv Republika Srpska. Mi smo i to ime Republika Srpska odmah u početku problematizirali, ali pokojni Holbrooke je te rasprave završio riječima da je to završena stvar i da se može praviti Ustav BiH samo tako da se ta dva entiteta ugrade u cjelinu države BiH. Tih 20-tak dana razgovora je bilo jako naporno, jer se svako pitanje moralo ponavljati i tražilo je od svakog od nas maksimum koncentracije da bi izvukli ono što je u našem interesu", ističe Lazović.

Posebno je, veli, bilo dramatično zadnjih dana konferencije u Daytonu kada je došlo na red pitanje Brčkog.

"Zbog Brčkog je prijetio prekid tih pregovora. Čak su bili spakovani i koferi. Naša delegacija je bila spremna izaći iz pregovora tvrdeći da Brčko ne može pripasti RS. Kao rješenje je pronađena arbitraža uz pomoć koje je od Brčkog pretvoren distrikt. To su bili dramatični trenutci. Tek u tri sata iza ponoći 19. novembra našao se dogovor oko Brčkog, što je dovelo do toga da se 21. novembra potpiše Daytonski sporazum", navodi Lazović.

Upozorava da je bilo i onih razgovora koje su američki predstavnici organizirali u uskom krugu ljudi, gdje su bili samo Izetbegović, Milošević i Tuđman.

"Prihvatanje imena RS najveća greška"

"Bio sam svjedok ljutnje koju je Holbrooke ispoljavao kada smo imali različita gledišta u odnosu na njegov koncept, a pogotovo oko imena RS. Satisfakcija može biti u tome jer je Holbrooke za svog života priznao da je prihvatanje imena RS najveća greška. Mislim da će naredne ustavne promjene to morati uzeti u obzir", govori Lazović.

Inače, samo dan nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u Parizu, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je Rezoluciju 1.031, kojom je NATO dobio mandat za implementaciju vojnih aspekata sporazuma.

U okviru misije IFOR-a u BiH je stiglo 60.000 vojnika. Nakon jednogodišnje misije, uspostavljene Stabilizacijske snage (SFOR). Od početnih 32.000 vojnika, njihov broj je smanjivan do broja od 7.000 vojnika.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: