Radi se o Danu koji se obilježava u više od 70 zemalja svijeta, a program u glavnom gradu BiH bit će propraćen nastupom "Sarajevo Drum Orchestra".
Bosna i Hercegovina je potpisala Konvenciju za zabranu kasetne municije 3. decembra 2008 godine.
Ovaj događaj je istovremeno apel vlastima da ubrzaju proces ratifikacije koji je trenutno u finalnoj fazi kako bi Bosna i Hercegovina postala dijelom procesa implementacije Konvencije.
Zabrana proizvodnje, korištenja i stvaranje zaliha kasetne municije predstavlja veliki napredak za globalno razoružanje i humanitarne programe.
Milijarde komada tog oružja, koje se smatra posebno opasnim usprkos nepreciznosti, postoji diljem svijeta a mnogi su korišteni u nedavnim sukobima, pri čemu su usmrtili ili osakatili veliki broj civila.
Trideset ratifikacija bile je potrebno da bi konvencija koja zabranjuje kasetnu municiju ili neeksplodirana ubojna sredstava (NUS), postala dijelom međunarodnog prava.
Taj korak je postignut u februaru kada su Burkina Faso i Moldavija podnijele svoje isprave o ratifikaciji Konvencije o kasetnoj municiji u sjedištu UN-a u New Yorku.
Konvencija nije samo simbolična, nego sadrži i brojne praktične mjere, kao što zahtijev državama da pruže pomoć žrtvama, sudjeluju u operacijama razminiranja i uništavanja zaliha, te vode kampanje podizanja svijesti, kako djeca ne bi slučajno izazvala eksplozije.
Do danas je 37 zemalja ratificiralo Konvenciju, koja ima 107 potpisa.
Glavna slabost Konvencije je što je nisu potpisale SAD, Rusija i Kina, te mnoge druge velike zemlje poput Indije, Brazila, Argentine i Južne Koreje.
Prvi puta korištena u Drugom svjetskom ratu, kasetna municija sadrži desetke malih eksplozivnih punjenja - bombica, (tzv. zvončića), a projektirano je za raspršivanje na površini veličine nekoliko nogometnih igrališta.
Segmenti municije često ne detoniraju na udar, pa se faktički stvara veliko minsko polje.
Stopa neuspjeha kod detoniranja čini to oružje osobito opasnim za civile, koji bivaju osakaćeni ili ubijeni i godinama nakon završetka sukoba.
Prema podacima UN-a, oko 98 posto žrtava kasetne municije su civili a njime je ubijeno više od 10.000 civila, od čega 40 posto djece.
