{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Da li Tomašicu obilježiti spomen-obilježjem ili kao memorijalni centar?

F
6.11.2013. u 09:04
0
57
Da li Tomašicu obilježiti spomen-obilježjem ili kao memorijalni centar?
0
Da li Tomašicu obilježiti spomen-obilježjem ili kao memorijalni centar?
Foto: Arhiv/Anadolija
Masovna grobnica Tomašica zasad je najveća grobnica pronađena u BiH, odakle su dosad ekshumirani posmrtni ostaci 369 žrtava, od toga 230 kompletnih tijela.
Članovi udruženja žrtava i porodice nestalih smatraju da ovo stratište nedužnih ljudi treba obilježiti na odgovarajući način, a pojedini su mišljenja da na ovom lokalitetu treba biti otvoren memorijalni centar.

Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković podržava inicijativu da se mjesto masovne grobnice Tomašica pretvori u memorijalni centar.

"Stav Saveza logoraša u BiH je da sva mjesta gdje je izvršen zločin i genocid nad logorašima treba da se obilježe i da se uradi jedna vrsta komemoracije, da se to mjesto ne zaboravi i ostane u sjećanju svim mlađim generacijama kako se nikad nikome na prostoru BiH ne bi ponovilo", kazao je Mešković u izjavi Feni.

Ističe, međutim, da pored Tomašice, u Prijedoru treba obilježiti i ostala mjesta gdje je izvršen zločin nad logorašima, kao što je Sušica, Manjača i ostali logori.

Predsjednik Udruženja Prijedor 92 Mirsad Duratović mišljenja je također da se sva mjesta stradanja trebaju obilježiti, ali naglašava da o tome trebaju da odluče porodice, a "ne neko sa strane".

"Žalosno je to što grobnica Tomašica postaje pozornica kako za vladin tako i nevladin sektor. Mnogi koji se nisu svih ovih godina unazad uopće pitali kako žive porodice tih nestalih, danas dolaze na Tomašicu, slikaju se i odlaze, opet bez da su bilo koga pitali gdje su porodice tih ubijenih, gdje su njihova djeca te od čega ona žive i kako se školuju", kaže Duratović u izjavi Feni.

Stav Udruženja Prijedor 92 je, dodaje, da se trebaju sva mjesta stradanja na ovom području obilježiti, između ostalih i Tomašica, ali će o tome odlučiti sva udruženja koja zastupaju žrtve iz Prijedora.

Zamjenik predsjednice Udruženja Prijedorčanki Izvor Edin Ramulić smatra da se Tomašica svakako treba obilježiti, ali ne na način da to bude memorijalni centar.

"Mjesto gdje je pronađena jedna od najvećih masovnih grobnica u bosanskoj Krajini treba jednog dana obilježiti ali mi u Prijedoru imamo drugu listu prioriteta. Ono što je nama bitno jeste da obilježimo mjesta gdje su ljudi ubijani, gdje su zatvarani i svakako da nam je bitno da u samom gradu podignemo memorijal", objasnio je Ramulić u izjavi Feni.

Naglašava da memorijalni centar podrazumijeva infrastrukturu, građene objekata, postavljanje postavki, dokumentarnih i umjetničkih, te se "postavlja pitanje da li treba graditi takvu jednu infrastrukturu na takvom pustom lokalitetu gdje će malo ko slučajno doći".

"Ovu masovnu grobnicu treba svakako na neki način zaštititi s jednim spomen obilježjem, ali nikako kao memorijalni centar koji ima više edukativnu funkciju", potcrtava Ramulić.

Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Sabahudin Garibović pojašnjava kako je "memorijal mjesto stradanja ljudi, a ne grobnica".

"Činjenica je da sama riječ memorijal govori o mjestu stradanja ljudi, a grobnica je grobnica. Mjesto stradanja ljudi su memorijali, a memorijali bi trebali biti u Omarskoj, Keratermu, Trnopolju, Manjači, ondje gdje su ljudi stradali. Grobnica se treba obilježiti kao grobnica. Znači ondje gdje su te ljude dovezli i bacili. Oni su dovezeni iz nekih drugih sekundarnih grobnica tu i bačeni", navodi Garibović u izjavi Feni.

Prilikom nedavne posjete lokalitetu masovne grobnice Tomašica, predstavnici udruženja civilnih žrtava rata s područja Unsko-sanskog kantona iznijeli su stav da bi se na ovom lokalitetu trebao otvoriti memorijalni centar.

Na ovaj način, kako su kazali, svake godine bi se moglo odati dužno poštovanje nedužno ubijenim ljudima. Iz Instituta za nestale osobe BiH očekuju da bi na lokalitetu grobnice Tomašica moglo biti pronađeno više stotina žrtava.

Riječ je o civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koji su ubijeni na području Prijedora i u koncentracionim logorima koji su bili u i oko Prijedora.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: