Kržalić naglašava da se radi o slučaju koji se može dogoditi i u najrazvijenijim zemljama svijeta, s najboljim sigurnosnim sistemima.
"Terorističke napade je jako teško predvidjeti, posebno ako se uzme u obzir da se malo ili nikako radilo na prevenciji", kaže Kržalić.
Naime, upozorio je, u slučaju Jašarevićevog napada mogu se prepoznati dva faktora gdje su sigurnosne službe mogle djelovati preventivno.
Po njegovim riječima, Granična policija BiH je mogla zabraniti ulazak u zemlju osobe koja se smatra potencijalnom sigurnosnom prijetnjom.
"Osim toga, sigurnosne službe su mogle pratiti finansijske tokove grupa i pojedinaca koji se smatraju sigurnosnom prijetnjom", naglasio je Kržalić.
Pritom je naveo slučaj akcije snaga sigurnosti u Maoči, kada je nađena određena količina novca. On naglašava da je trebalo istražiti kako su pojedinci i grupe došli do tog novca da bi se ustanovilo ko ih finansira i ko stoji iza njih.
U preventivnom djelovanju svoju ulogu imaju i vjerske zajednice kako bi spriječile nezadovoljne pojedince da pristupaju raznim sektama.
U tom kontekstu Kržalić kao vid preventivnog djelovanja ističe posljednje istupe reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića u hutbi prošlog petka i bajramskoj poruci, koje su bile u funkciji odvraćanja mladih da ne idu pogrešnim putem iskrivljavanja vjere i da nasilje ne može doprinijeti rješavanju bilo kakvog problema.
Od pojave pripadnika radikalnih vjerskih ideologija u BiH još od 1993. godine sumnju je izazivalo da su se praktično slobodno kretali još za vrijeme rata te da su njihova sjedišta bila u zapadnim zemljama, kao i da je među njima i danas veliki broj onih koji nisu državljani BiH.
Kržalić potvrđuje da je od 1993. godine zabilježeno ubacivanje raznih radikala u redove Armije BiH, pa čak i u političke elite, a sve s ciljem da bace ljagu na borbu Armije BiH i da Armiju BiH prikažu kao vjersku, islamističku.
Ti ljudi su promovirali određene vjerske sekte, a svoje aktivnosti su nastavili i nakon rata.
"I tu je opet došlo do problema, jer naše sigurnosne agencije nisu spriječile ulazak ovih ljudi i nisu nakon rata napravile analizu i očistile svoje redove od ovakvih pojedinaca", kazao je Kržalić.
Vrbovanje pojedinaca iz Sandžaka za ovakve grupe nije slučajno, tvrdi Kržalić, jer se radi o državljanima Srbije, koji se zbog posebnih veza između BiH i Srbije mogu lakše kretati, samo s ličnom kartom.
Također, Beč nije slučajno izabran kao evropsko sjedište ovih grupa, budući da je Austrija poznata kao zemlja s najvećom tolerancijom prema raznim vjerskim grupama, kazao je Feni projekt direktor Centra za sigurnosne studije Armin Kržalić.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
