{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


CSS: Napad kao Jašarevićev mogao se dogoditi bilo gdje

F
8.11.2011. u 13:10
0
13
CSS: Napad kao Jašarevićev mogao se dogoditi bilo gdje
0
CSS: Napad kao Jašarevićev mogao se dogoditi bilo gdje
Foto: Arhiv/Sarajevo-x.com
"Sigurnosna situacija u BiH, deset dana nakon terorističkog napada Mevlida Jašarevića na Ambasadu Sjedinjenih Država u BiH, nije ni gora ni bolja nego što je bila prije napada, niti je gora nego u zemljama regiona", izjavio je danas u razgovoru za Fenu projekt direktor i sigurnosni analitičar Centra za sigurnosne studije BiH (CSS) Armin Kržalić.
Kržalić naglašava da se radi o slučaju koji se može dogoditi i u najrazvijenijim zemljama svijeta, s najboljim sigurnosnim sistemima.

"Terorističke napade je jako teško predvidjeti, posebno ako se uzme u obzir da se malo ili nikako radilo na prevenciji", kaže Kržalić.

Naime, upozorio je, u slučaju Jašarevićevog napada mogu se prepoznati dva faktora gdje su sigurnosne službe mogle djelovati preventivno.

Po njegovim riječima, Granična policija BiH je mogla zabraniti ulazak u zemlju osobe koja se smatra potencijalnom sigurnosnom prijetnjom.

"Osim toga, sigurnosne službe su mogle pratiti finansijske tokove grupa i pojedinaca koji se smatraju sigurnosnom prijetnjom", naglasio je Kržalić.

Pritom je naveo slučaj akcije snaga sigurnosti u Maoči, kada je nađena određena količina novca. On naglašava da je trebalo istražiti kako su pojedinci i grupe došli do tog novca da bi se ustanovilo ko ih finansira i ko stoji iza njih.

U preventivnom djelovanju svoju ulogu imaju i vjerske zajednice kako bi spriječile nezadovoljne pojedince da pristupaju raznim sektama.

U tom kontekstu Kržalić kao vid preventivnog djelovanja ističe posljednje istupe reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića u hutbi prošlog petka i bajramskoj poruci, koje su bile u funkciji odvraćanja mladih da ne idu pogrešnim putem iskrivljavanja vjere i da nasilje ne može doprinijeti rješavanju bilo kakvog problema.

Od pojave pripadnika radikalnih vjerskih ideologija u BiH još od 1993. godine sumnju je izazivalo da su se praktično slobodno kretali još za vrijeme rata te da su njihova sjedišta bila u zapadnim zemljama, kao i da je među njima i danas veliki broj onih koji nisu državljani BiH.

Kržalić potvrđuje da je od 1993. godine zabilježeno ubacivanje raznih radikala u redove Armije BiH, pa čak i u političke elite, a sve s ciljem da bace ljagu na borbu Armije BiH i da Armiju BiH prikažu kao vjersku, islamističku.

Ti ljudi su promovirali određene vjerske sekte, a svoje aktivnosti su nastavili i nakon rata.

"I tu je opet došlo do problema, jer naše sigurnosne agencije nisu spriječile ulazak ovih ljudi i nisu nakon rata napravile analizu i očistile svoje redove od ovakvih pojedinaca", kazao je Kržalić.

Vrbovanje pojedinaca iz Sandžaka za ovakve grupe nije slučajno, tvrdi Kržalić, jer se radi o državljanima Srbije, koji se zbog posebnih veza između BiH i Srbije mogu lakše kretati, samo s ličnom kartom.

Također, Beč nije slučajno izabran kao evropsko sjedište ovih grupa, budući da je Austrija poznata kao zemlja s najvećom tolerancijom prema raznim vjerskim grupama, kazao je Feni projekt direktor Centra za sigurnosne studije Armin Kržalić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: