"Ne bih komentarisao izjavu koja poredi BiH i Srbiju u tom kontekstu. Najvažnije je da se u okviru onoga što je politički stav BiH i vanjskopolitički stav koji je utvrdilo Predsjedništvo BiH, pronađu rješenja koja će pomoći građanima koji putuju i koji trebaju ostvarivati veze i saradnju da to mogu uraditi. Tu ne treba biti bilo kakvog zaoštravanja. Novi saziv Predsjedništva BiH nije zauzimao nove stavove o pitanju Kosova, a Ministarstvo vanjskih poslova BiH će svoju vanjsku politiku voditi u skladu s tim", kazao je za Crnadak Klix.ba.
BiH nije priznala nezavisnost Kosova, tako da u skladu s tim BiH nema uspostavljene diplomatske odnose s ovom zemljom, a i svi drugi odnosi zemalja svedeni su na minimum. Uzimajući u obzir važnost regionalne saradnje i ekonomske razmjene postavlja se pitanje da li će BiH postati subjekt koji doprinosi regionalnoj nestabilnosti.
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak smatra da vanjska politika BiH ne doprinosi regionalnoj nestabilnosti, nego naprotiv da BiH igra konstruktivnu ulogu.
"Nama su glavni prioriteti dobrosusjedski odnosni i odnosi sa Srbijom su na izuzetno visokom nivou. U okviru tog odnosa trebamo definisati i naše poteze kada je u pitanju Kosovo, naravno uvažavajući i interese BiH koji su na prvom mjestu. Zna se šta je vanjskopolitički stav BiH prema tom pitanju: nema priznavanja Kosova. Postoji dobra volja da se, kao što smo riješili pitanje putovanja građana Kosova u BiH, eventualno riješe i druga pitanja koja će omogućiti normalno funkcionisanje", kazao je Crnadak.
Zahvaljujući Briselskom sporazumu, Kosovo je znatno poboljšalo odnose sa Srbijom, a države koje nisu priznale nezavisnost Kosova uskladile su svoje vanjske politike sa vanjskom politikom Srbije, što nije slučaj sa BiH koja je ostala inferiorna čak i u smislu praktične saradnje.
Činjenica je da bi priznavanje nezavisnosti Kosova narušilo dobrosusjedske odnose BiH sa Srbijom, ali sa druge strane Srbija ima uspostavljene odnose s Kosovom u smislu priznavanja ličnih karata i ekonomske razmjene, što nije slučaj sa BiH.
Zvanična vanjska politika BiH rezultat je stalne komparacije bh. entiteta Republika Srpska i Kosova. Uprkos tome što nikada nisu poduzete nikakve konkretne mjere za otcjepljenje manjeg bh. entiteta političari iz Republike Srpske često se koriste prijetnjama secesijom ističući kako bi secesija bila legitimna kompenzacija Srbiji za gubitak Kosova. Tako je Kosovo za političare iz entiteta Republika Srpska postalo sredstvo koje se koristi za dobijanje političkih poena.
BiH je 2008. godine, nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost, prekinula ekonomske odnose s ovom zemljom i uvela zabranu uvoza kosovskih proizvoda zbog činjenice da je na carinskom pečatu pisalo Republika Kosovo. Sa druge strane, Kosovo je 2011. godine uvelo carinsku taksu od 10 posto na uvoz proizvoda iz BiH, što je samo za tri mjeseca uzrokovalo pad bh. izvoza za tri miliona eura, nakon čega je naša zemlja ipak odlučila priznati carinski pečat ove države. Trenutni ekonomski odnosi BiH otežani su zbog ograničene slobode kretenja jer često kosovska roba može preći bh. granicu, dok vozači kamiona ne mogu.
U smislu slobode kretanja, građanima Kosova potrebna je viza da bi ušli na teritoriju BiH, dok granicu sa Srbijom mogu preći samo s ličnom kartom. Trenutno građani Kosova za bh. vizu mogu aplicirati u jednom od tri diplomatska predstavništva BiH u regionu, odnosno Beogradu, Srbiji ili Podgorici.
Uprkos činjenici da je Kosovo nakon dogovora sa Srbijom postalo članica nekoliko regionalnih inicijativa političari iz Republike Srpske bojkotovali su diplomatske konferencije i događaje na koje su bili pozvani predstavnici Kosova, kao što je bio slučaj sa 5. konferencijom predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana u Budimpešti kada je Ognjen Tadić, tadašnji predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda srpskog naroda, odbio prisustvovati konferenciji zbog najavljenog dolaska kosovskih predstavnika.
Također, BiH ne priznaje kosovske univerzitetske diplome, a sva komunikacija s vlastima i građanima Kosova odvija se putem ambasada BiH u Beogradu, Skoplju i Podgorici.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
