Na ovo su upozorili danas učesnici okruglog stola o neprovedbi ustavne odluke o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH, odnosno nemogućnosti povratnika da nađu adekvatno zaposlenje u državnim institucijama na područjima gdje su se vratili. Okrugli sto je održan nakon objavljenih rezultata istraživanja o poštivanju principa konstitutivnosti u sklopu projekta „Antiksenofobija: Kampanja bazirana na pravima, podršci, pomirenju i promoviranju reintegracije povratničke manjine“.
Organizatori su Centar za promociju civilnog društva i NVO Kyodo, u suradnji s partnerima i finansijsku podršku Delegacije Evropske komisije u BiH.
„Situacija je apsolutno neprihvatljiva i pokazuje da etničko čišćenje još traje te da je posljednji trenutak da nadležne institucije nešto urade. Sam nivo koji podrazumijeva provedbu odluke Ustavnog suda možda i funkcionira, ali, kada se spustimo na nivo općina tu se pokazuje porazno stanje do te mjere da ima općina gdje gotovo nijednog predstavnika manjinskog povratničkog naroda nema zaposlenog u institucijama, konkretno općinama. I dalje se insistira samo na tome da se zapošljavaju oni koji su na toj teritoriji većinski i praktično se onemogućava stvaranje one strukture koja iole liči na popis stanovništva iz 1991. godine“, kazao je Omir Tufo iz CPCD-a.
Direktor Agencije za državnu službu BiH Jakob Finci naglasio je da poštuje političke stavove koji kažu da još nije vrijeme za popis stanovništva, ali on smatra da se gotovo 17 godina od prošlog popisa stanovništva u BiH situacija umnogome promijenila.
„Naravno, mi čekamo ispunjenje Aneksa 7., povratka svih na svoje, pa tek onda popis stanovništva. Ali istovremeno je teško razgovarati o planiranju razvoja jedne zemlje ako ne znate ni koliko ljudi u njoj živi, ni njenu demografsku sliku kako bismo znali da li u njoj treba graditi obdaništa i osnovne škole, ili domove staraca i groblja“, upozorio je Finci.
On je siguran „da nas Evropska unija neće primiti u svoje članstvo dok ne znamo koliko nas ima i kakvi smo mi koji smo ovdje“. Smatra potrebnim napraviti popis stanovništva da bi se lakše planiralo.
Prema riječima ombudsmena FBiH Branke Raguz, etničko čišćenje još nije završeno jer postoji veliki broj izbjeglih i raseljenih osoba koje se faktički ne mogu vratiti.
Kao primjer je navela da znatan broj građana dolazi s rješenjima na papiru o povratu imovine, ali od toga nema ništa.
„Posebno želim naglasiti problem u gradovima gdje je tzv. bolja lokacija. Imamo primjera da općinski organi vlasti donose rješenja kako je određena zgrada opasna po okolinu i ljude i onda je sruše te se stvori neizgrađeno građevinsko zemljište i dodjeljuje se drugima, u pravilu iz te etničke grupe koja je u tom gradu većinska, uglavnom ljudima koji su imali 'veze'“, kazala je Raguz.
Rezultati istraživanja provedenih u 37 općina na području BiH pokazali su da se niti u jednoj od njih ne poštuju principi konstitutivnosti koji bi garantirali poštivanje ljudskih prava u BiH, kao što su jednaka prava na obrazovanje, osobnu sigurnost, zapošljavanje i sl. Istraživanje je pokazalo, među ostalim, i to da u javnim ustanovama RS-a sa sjedištem u Bijeljini nije zaposlen niti jedan Bošnjak.
Istraživanje je proveo CPCD u partnerskoj suradnji s NVO Kyodo, Helsinškim odborom za ljudska prava u RS-u i institucijom Ombudsmena FBiH, uz finansijsku podršku Delegacije Evropske komisije u BiH u iznosu 100.000 eura.
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
