"Čović nigdje ne bi mogao biti državni funkcioner"

Razgovarano je o brojnim temama od zajedničkog interesa dvije susjedne i prijateljske zemlje. Sagovornici su se osvrnuli na poruke koje su glasači uputili na nedavnim predsjedničkim i parlamentarnim izborima u BiH, istakli potrebu što skorijeg formiranja vlasti u BiH na svim nivoima, kao i snažnog iskoraka BiH na euroatlanskom putu.

Komšić je istakao da će stranke sa hrvatskim predznakom kao i Hrvati biti adekvatno zastupljeni u novoformiranoj vlasti, ali da niti jedna stranka u BiH nema ekskluzivitet isključivog predstavljanja jednog naroda, kao što to neke pokušavaju proglašavajući se tzv. "stožernim strankama".

U tom smislu član Predsjedništva BiH je podsjetio da je demokratska evropska praksa da stranka sa najvećim brojem glasova predlaže mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.

Komšić je naglasio da u svakom slučaju to sigurno neće biti predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, iako se za to duži period samokandidira, a koji poslije smjenjivanja i izrečene zabrane obavljanja funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, od strane OHR-a, također ima veći broj krivičnih prijava i otvorenih postupaka u toku koji ga diskvalificiraju kao ozbiljnog kandidata za bilo koju funkciju.

Naime, u svakoj iole normalnoj državi i društvu o osobi "takvih kvaliteta" niko ozbiljan ne bi ni razmišljao kao o kandidatu za bilo kakvu javnu funkciju, a naročito ne za funkciju u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, te ne postoji niti jedan razlog zašto bi suprotna pravila važila i u BiH, objasnio je Komšić.

Predsjednik Josipović se, između ostalog, interesirao o prioritetima koje će BiH sa novom vlasti imati na unutrašnjem i vanjskom planu, mogućnostima postepene promjene aktuelnog Ustava BiH i jačanju kapaciteta državne vlasti u pregovaračkom procesu ka NATO-u i EU. Rečeno je da će se, između ostalog, raditi na usvajanju "evropske klauzule" i drugim poboljšanjima efikasnosti državne vlasti.