{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Čović: Nepotpisivanje SAA bila bi katastrofa za BiH

F
6.2.2008. u 10:53
0
0
Čović: Nepotpisivanje SAA bila bi katastrofa za BiH
0
Čović: Nepotpisivanje SAA bila bi katastrofa za BiH
Politička scena u BiH ponovno je uzavrela, poglavito nakon širokobriješkog sastanka na kome su na površinu izbile neke nesuglasice i međusobna optuživanja nekih od njegovih aktera, a u prvome redu čelnika SDA Sulejmana Tihića.
On je prozvao predsjednika SBiH Harisa Silajdžića, a zatim i visokoga predstavnika međunarodne zajednice u BiH Miroslava Lajčaka, optuživši ih kako podilaze premijeru RS i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, kada je u pitanju reforma policije, bez čega ne može biti ni potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. Ovo je bio povod interviewa s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, sudionikom tih događaja.

FENA: Gospodine Čoviću, Vaš komentar širokobriješkog sastanka i u svezi s time sukob između SDA i Stranke za BiH koji je tu izbio na površinu. Koliko će to utjecati na buduće pregovore o ustavnim promjenama?

ČOVIĆ: Da, dobro ste kazali – izbio na površinu. Sastanak u Širokome Brijegu je najlošiji sastanak do sada. Sukob između SDA i Stranke za BiH tu je izašao na površinu. To je nešto što već dugo vremena nosimo kroz svoj rad, ali poslije Širokog Brijega sukob je dospio u javnosti. Problemi su već odavno tu, a do sada smo ih vješto prikrivali kako bi proces mogao ići dalje. Radi se o vrlo jasnom zastoju, ali nadam se da ćemo ga prevladati. U Širokom Brijegu pokušali smo uopće ne spominjati reformu policije, nego kazati da ćemo izvršiti sve obveze nužne za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prije svega nama Hrvatima ne odgovara nikakvo zadržavanje u sadašnjoj poziciji jer se bojim iscrpljivanja i u ekonomskom smislu, a Hrvati, pogotovo mladi, tom činjenicom bit će potaknuti na daljnje napuštanje BiH. A što se tiče policije, zakon, kakav god bude, ne daje potpuni odgovor na njezinu reformu. Mi trebamo samo otvorit neka zakonodavna pitanja, a tek donošenjem novog ustava reformirat ćemo policiju. Za mene to nije bilo primarno pitanje. Gospodina Tihić mislio je da jeste i došlo je do zastoja.

FENA: Kako dalje? Može li se do kraja veljače riješiti pitanje reforme policije, te u ožujku, kako je ranije najavljivano, potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

ČOVIĆ: Postoji izražena želja da mi zakone koji se tiču policije usvojimo do 15. veljače. Za to ima dovoljno ruku i bez SDA. Činjenica je da SDA može ostati po strani, ali to onda ne bi bilo ono za što se već dulje vremena zalažemo, a to je kompromis koji je neminovan u ovim dogovorima. Što ćemo reći kad dođemo u Bruxellesu 27. i 28. veljače? Gospodinu Rehnu pričali smo drugu priču prije parafiranja Sporazuma, a ako bi stanje ostalo ovako kakvo sada imamo i gosp. Tihić ostao pri svojemu stavu, bilo bi teško uvjeriti Europu u našu ozbiljnost i vjerodostojnost u daljnje aktivnosti.

FENA: Što ako BiH ne potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

ČOVIĆ: Za BiH bi to bila katastrofa. Ja sam zamolio visokog predstavnika, i to ću uraditi i ovih dana, da se slučajno ne izgubi kontinuitet u razgovorima. Ako mi ti ne uradimo, uradit će to neki drugi ljudi. Ne možemo više zavaravati ljude, jer ih zavaravamo još od proteklih izbora. Prošlo je već 15,16 mjeseci od tada. Sjetite se što je tko govorio u predizbornim kampanjama, a vidimo što danas imamo. Najviše me zabrinjavaju ekonomski proce si koji idu, naše je okruženje nestabilno, recesija je zahvatila veći dio svijeta i dio Europske unije i ona će se morati preslikati i na ovo područje, a mi nemamo niti jednoga odgovora na ta pitanja. Nema državne vlade koja može reagirati, Vijeće ministara se skoro ne sastaje, više je kozmetičkog sadržaja, pa evo i sada je u tehničkom mandatu. Sjećate se kako smo na sastanku u Banjoj Luci kazali kako ćemo do konca godine usvojiti proračun, imenovati Vijeće ministara, a evo debelo smo u veljači a nemamo ni proračuna niti Vijeća ministara. Dogovorili smo se kako će ono ostati u istom sastavu, pa ni to isto nismo u stanju potvrditi i to govori o ozbiljnosti politike koju danas vodimo.

FENA: Vratimo se ustavnim promjenama. Koliko se vidi iz onoga što mediji objavljuju, nema baš nekoga kompromisa između ovih šest političkih stranaka koje razgovaraju o tome. Što će se sada događati glede toga pitanja?

ČOVIĆ: U Širokom Brijegu dogovoreno je da se o reformi ustava nastavi razgovarati nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ako u ožujku uspijemo potpisati Sporazum, onda to i nije velika odgoda. Moramo se okrenuti budućnosti i ubrzati taj proces. Ovakva BiH je neupravljiva i neodrživa. To svi kažu i svi se slažu s tom konstatacijom. Ako je to tako, sadašnje stanje, koje vjerujte nikome, pa ni RS ne odgovara morat će se promijeniti.

FENA: Kolike su uopće šanse da bh. političke stranke postignu dogovor s obzirom da sve strane imaju potpuno suprotna stajališta i da ni jedna strana nije spremna na ustupke?

ČOVIĆ: U bilateralnim razgovaramo sve strane imaju jedan, a u javnosti izražavaju drukčiji stav. Pitanje je koliko će nam vremena trebati da shvatimo kako više nitko nikoga ne može prevariti. Ključna je riječ kompromis i bez kompromisa se neće moći. Ja vidim naznake da su svi spremni na to. Na našoj ideji četiri federalne jedinice pravi se čitav koncept ustavnih promjena. Po meni je to kompromis razmišljanja svih koji smo sjedili za stolom. Druge ideje nema. Drugo je pitanje hoće li se središnja razina vlasti zvati federalna jedinica, jer smo sve to uvjetno tako nazvali. Što se mene tiče, može i drukčije. Pitanje je sadržaja. Predložili smo da imamo četiri regije i u te četiri regije (evo, možda će to nekome ljepše zvučati) imamo središnju razinu vlasti, dakle izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, koja mora biti jasno razdijeljena od državne razine vlasti. Ovaj dio u potpunosti podržava srpska i hrvatska strana, a bošnjačka djelomično. Međutim, čim ovdje ubacimo naziv federalna, e to već imamo drukčija razmišljanja. Evo, uzmite Dodikov prijedlog prije godinu dana, inzistirao je na federalnom, ali sada već i on pomalo odstupa od toga, jer kako pravni eksperti izučavaju sam naziv federalnoga, vidi i on kako i za njih ima i boljih rješenja. Sve u svemu, ja sam optimist i vjerujem kako ustav BiH u Parlament mora doći vrlo skoro, odnosno što skorije dođe, manje ćemo ispaštati zbog svoje neorganiziranosti, jer, ponavljam, ova BiH koju danas imamo apsolutno je neorganizirana, neupravljiva i koliko se god neki trudili nešto napraviti ekonomski stabilnim, mislim kako je to nemoguće. A što se tiče našega prijedloga, pa to i ne mora biti prijedlog HDZ-a BiH, jer odmah se pravi neki otklon ako se veže za ime stranke, osuđen je na propast i nekome će zasmetati, zato kažem kako je to prijedlog po odluci svih hrvatskih stranaka i za mene osobno najveći je uspjeh ono što smo u Kreševu potpisali, premda do kraja nije uobličeno, u konačnu formu. Zato smo svi zajedno kazali kako ovakva BiH ne može opstati i kako je treba organizirati na drugi način. Jedino što nismo kazali kako organizirati taj središnji dio vlasti. Kazali smo kako ne mogu biti dva entiteta pa smo svojim prijedlogom pokušali dopuniti da budu četiri. Tri nismo uzeli zbog protivljenja međunarodne zajednice i nekih struktura u BiH, ali isto tako izbjegli smo pet, šest i više zbog jasnoga načela racionalnosti, jer kakva je racionalnost ako ćete opet imati osam ili devet vlada i parlamenata. Iskreno, zadovoljan sam onim što su hrvatske stranke do sada međusobno usuglasile, premda je jasno kako i tu mora biti različitih ideja i rješenja za koja svatko vjeruje kako je njegovo najbolje. Zato ću nastojati da hrvatske stranke i dalje nastave razgovarati u ovome smjeru i da u tim razgovorima eliminiramo sve razlike koje postoje između nas. Nažalost, postoj stranke, pa i među hrvatskim, koje i od ovoga još uvijek žele praviti nešto marketinško, ali morat ćemo se svi odreći toga političkog marketinga kada je budući ustav u pitanju, jer nerealni projekti nemaju budućnost. I danas kada slušam neke ideje kako hrvatsko mora biti to i to, kažem kako su to lijepe želje, ali i zablude jer živimo u jednome drukčijem vremenu i u BiH kakvu imamo, a kakva nam ne odgovara, jer ne zaboravimo dok je ne promijenimo imamo samo RS i Federaciju. U Daytonskom sporazumu nemamo deset županija nego samo ova dva entiteta i ako to ne promijenimo neće nas biti ni u RS pa ni u Federaciji!

FENA: Daje li međunarodna zajednica ikakva naznake u kojem smjeru bi se trebala odvijati reforma ustava?

ČOVIĆ: Ja sam prepoznao signale koje je slala međunarodna zajednica i onda odredio smjer u kojem bi HDZ BiH trebao djelovati. Da nije imao takvu potporu u razmišljanju, HDZ BiH ne bi izašao sa svojim prijedlogom načela ustavnih promjena. Vidjeli ste da apsolutno nijedan predstavnik međunarodne zajednice nije kritizirao našu ideju o ustavnim promjenama iz jednostavnoga razloga što je to jedno od mogućih rješenja. Naravno, postoje i druga, samo je pitanje što može proći. Jer da bi nešto prošlo u Parlamentu, za to treba glasovati i većina Srba i većina Bošnjaka.

FENA: Postoji li neki vremenski okvir u kojem bi se pitanje reforme ustava trebalo riješiti?

ČOVIĆ: U ljeto prošle godine dogovorili smo, ali ne i potpisali, kako je to 30. lipnja 2008. godine, datum kada istječe sadašnji mandat OHR-a. Ako želimo otvorili put ka Europskoj uniji, moramo zatvoriti OHR. Da bi zatvorili OHR, moramo dobiti novi ustav. To je bila logika. Taj datum sada apsolutno nije realan ni za jednostavnije stvari a kamoli za ustav. Tada u petom, šestom mjesecu prošle godine to je bilo realno vrijeme. Neki kažu da imamo vremena, ali ova ga generacija, ova BiH ga više nema. Ne trebaju nam više sastanci svaki mjesec. Morat ćemo svaki dan raditi. Ako se nastavimo ovako ponašati, još pet ili šest mjeseci morat ćemo imati prijevremene izbore. To je neminovnost, jer BiH ovakva kakva jeste neće moći u Europu. I zbog toga nemamo puno vremena, bez obzira što netko mislio o tome. Da smo posao oko novoga ustava završili do lipnja, bilo bi logično lokalne i opće izbore organizirati zajedno i krenuti naprijed. Ovako, ako državne institucije nastave funkcionirati kako to rade zadnjih godinu dana, priželjkujem što prije određene promjene, jer ovo nema smisla.

FENA: U svjetlu dogovora između Vas, g. Sanadera i g. Ljubića o suradnji i eventualnom ponovnom ujedinjenju dva HDZ-a, kako gledate na zadaću dopredsjednika EPP-a g. Van Velzena kojemu je, kako su pisali mediji, zadaća ponovno ujedinjenje HDZ-a BiH i HDZ-a 1990?

ČOVIĆ: Tko god uzeo tu misiju ona je iznimno zahtjevna, složena i teška. Ono što bih ja poželio na hrvatskoj političkoj sceni je partnerstvo svih političkih subjekata zbog ambijenta i složene situacije. Bojim se kako mnogi nisu svjesni i da zbog svojega sitnog interesa zanemaruju opći interes i zbog toga nudimo taj oblik partnerstva, kada su u pitanju ove dvije stranke. HDZ je u svojih 18 godina doživio jako mnogo odcjepljenja i izlazaka iz njega, što je svima poznato. Jedno se dogodilo prije dvije godine i bez obzira što će tko kazati, uvjeren sam kako je to bila jedna avantura koja je sa sobom nosila određene rizike i drago mi je da lagano završava taj proces i da su mnogi uvidjeli kako je potreba zbližavanja, premda kada me gledate u poziciji predsjednika HDZ-a vidite koliko mi je lakše razgovarati o svemu kada imam još jednoga Hrvata za stolom. Druga je stvar jesmo li mi pravi tim koji sutra zajednički može djelovati na svaki izazov u BiH, jer može kad-tad doći do neke podjele koja potpuno može uništiti našu zajedničku pregovaračku poziciju.

FENA: Onda je za Vas bolje što postoje dva HDZ-a?

ČOVIĆ: Ne mislim da je to bolje, ali dobro je da nema dominacije jedne političke opcije, da nema jednoumlja. S te strane, učinit ćemo sve da napravimo približavanje oko ključnih rješenja za Hrvate u BiH. Međutim, s druge strane, stanje na terenu je dosta složeno. Kako idete s vrha stranke ka općinskim razinama to stanje u nekim je sredinama, rekao bih, neprijateljsko. Mostar, ili mostarska kotlina, najbolji je primjer za to. Postoji Neumski dogovor koji podrazumijeva partnerstvo dva HDZ-a u svim županijama, i ja čekam da se to uradi kako bismo mogli napraviti sljedeći korak. Ali, do toga još uvijek ne dolazi. Razgovora o tome ima, ali je pitanje koliko je to provodivo na terenu. Meni će biti drago u organizaciji EPP-a razgovarati i poziciji dva HDZ-a i poziciji BiH. Svi mi imamo svoj status kada je EPP u pitanju. Međutim, nije EPP tu da pomiruje dva HDZ-a bez obzira iz kojega razloga. Jer u ovome statusu (pridruženome) su i SDA i PDP pa bi po istoj logici sutra EPP mogao pozvati i čelnike tih stranaka da nešto dogovaraju ili približavaju, jer sve su to stranke istoga statusa u EPP-u. Dakle, ne treba nas to zavaravati kako netko želi pomirivati Hrvate, ljudi jednostavno žele pomoći na neki način konsolidirati tu scenu. U svojim kontaktima s gosp. Martensom sam kazao kako imamo svoju poziciju, svoj statut, svoju programsku deklaraciju za četiri iduće godina, a koliko znam i druga stranka, također, pa treba vidjeti koliko su komplementarni naši programi, statuti, premda znam kako je bila jedna opća prepisivačina s druge strane i samo se dodali neke brojke, ali da ne povrijedim nikoga, to su ljudi radili kada su vjerovali kako rade dobru stvar. Rovalo bi me kada bi ti ljudi uvidjeli kako je partnerstvo neophodno za Hrvate u BiH, pogotovo treba ubrzati neke stvari jer dolaze lokalni izbori i mi se na njih uvelike pripremamo obilazeći teren.

FENA: Projekt zajedničkog izlaska na općinske izbore svojevrsni je test hrvatskoga jedinstva koje je do sada bilo, čini se, znatno ugroženo. Je li izgledan zajednički nastup dva HDZ-a na tim izborima?

ČOVIĆ: HDZ BiH će ići sam na lokalne izbore, ali postoji otvorena mogućnost suradnje u sredinama gdje naša brojnost vuče rizik u izboru načelnika što nalaže potrebu za partnerstvom. Zagovarat ću da nam se ne dogodi ono što se npr. Bošnjacima dogodilo u Gornjem Vakufu-Uskoplju, gdje su Hrvati malobrojniji u odnosu na Bošnjake, ali je kandidat HDZ-a BiH pobijedio na izborima za načelnika jer su i SDA i Stranka za BiH išli sa svojim kandidatom.

FENA: HDZ BiH, kao i druge hrvatske stranke, javno se zalaže za javne medije na hrvatskom jeziku. No, rješenje se ne nazire.

ČOVIĆ: Hrvatski narod zaslužuje da ima televiziju i radio na hrvatskom jeziku. Netko će reći mi radio već imamo. Naravno da imamo, ali ja govorim o održivom radiju koji neće svake godine netko kroz neki proračun uvjetovati. Hrvati će to morati imati. Drugo je pitanje kako to dobiti? Lako je to dokumentirati, jer radi se o stvarima koje su zajamčene konvencijama u demokratskom svijetu, a čak i manjine imaju pravo na svoje obrazovanje, elektronske medije itd. Pa kako jedan konstitutivan i suveren narod kao Hrvati u BiH, što bismo trebali biti, to nema? Na to pitanje treba naći odgovor, ali sam siguran kako ćemo to dobiti. Jedno je rješenje bilo kroz jedinstven RTV sustav BiH. Pošto je to narušeno, jer danas imamo RTRS i Federalnu televiziju, onda u tom kontekstu moramo tražiti rješenje i drugog izlaza ne vidim. Ovih dana činimo jako puno aktivnosti kako bismo stvorili pravi ambijent da možemo graditi svoj RTV sustav i uvjeravam vas kako ćemo u tome uspjeti. Danas je aktualna Hercegovačka televizija, a isto tako možemo govoriti i o privatnim kao što je Oscar C, ali to nije to. To su lokalne kuće, poput još nekih drugih, koje nama trebaju, ali ja govorim o nečemu što će biti „au pair” Televiziji Republike Srpske ili Federalnoj televiziji.

FENA: Federaciju BiH ovih dana potresa sukob dvaju bošnjačkih blokova oko izgradnje elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH. Zašto se HDZ BiH nije oglasio tim povodom?

ČOVIĆ: Nezamislivo je da se o ključnim stvarima u državi odlučuje u nekim zatvorenim sobama, gdje jedna ili dvije persone mogu raspisivati natječaje koji nemaju međunarodnu dimenziju, pogotovo u BiH gdje imamo međunarodni protektorat. Zamislite da je to uradio jedan Hrvat. Tvrdim da bi istog dana bio procesuiran i zatvoren. Vrlo skoro ćemo zatražiti sastanak četiri vladajuće stranke u Federaciji BiH da raspravimo ta pitanja, i mislim da će to biti sljedećeg tjedna. Dosta smo u stranci razgovarali o tome i postavilo se pitanje je li pametno staviti medijski mač glede ovoga problema na naša leđa. Da smo se prije umiješala, tvrdim da danas Avaz ne bi objavljivao ovo što objavljuje. Osobno mislim da je dobro da su se počeli otkrivati neke stvari. Imena koja su spominjana zadnjih desetak dana bilo je nezamislivo spomenuti prije godinu dana. Radi se o „zlatnim kokama“ i ne bi se u njih diralo da se tu ne radi o milijardama.

FENA: Tko je po vašem mišljenju u pravu u ovom sukobu?

ČOVIĆ: Uopće nam ne pada na pamet svrstavati se na bilo čiju stranu. Da bismo utvrdili tko je u pravu, put je vrlo jednostavan: staviti to pitanje na Vladu, u institucije države, a nikako po kuloarima raspravljati. Mediji neka rade svoj posao, ali ova pitanja moraju doći pred parlament, odnosno, prije toga, pred Vladu Federacije BiH. Onda se u cijelu priču može uključiti i pravosuđe.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: