Predsjedavajući Radmanović je kazao da je cilj BiH i opredjeljenje svih domaćih političkih faktora ulazak u Evropsku uniju i NATO, te je naglasio da se čine napori da se ispune svi uslovi na tom putu, jer je to važno za budućnost i napredak zemlje i njenih građana.
- Treba iskoristiti pozitivizam koji zemlje zapadnog Balkana imaju prema članstvu u EU. Time bi narodi koji žive u ovim zemljama, koji su geografski i istorijski dio Evrope, postali članovi ove snažne zajednice, kazao je Radmanović.
Po njegovim riječima BiH usvaja evropske standarde, uključujući i standarde koji se odnose na pitanje prava nacionalnih manjina u BiH.
Na tom planu je mnogo postignuto usvajanjem zakona koji štite prava nacionalnih manjina na državnom nivou i entitetskim nivoima.
- To je početak i sve može još bolje i kvalitetnije funkcionisati, dodao je Radmanović.
Komesar Volbek izrazio je zadovoljstvo napretkom BiH u svim oblastima, pa tako i u oblasti zaštite nacionalnih manjina posljednjih godina, s obzirom da je boravio u našoj zemlji 1999. i 2000. godine.
Istaknuo je kako OSCE može BiH pružiti pomoć u procesu integracije pripadnika manjina, 17 priznatih u BiH, u društvo kroz edukaciju i obrazovanje, te da se ovim aktivnostima pruža i pomoć u izvršavanju obaveza BiH u pregovorima s Evropskom unijom.
Izrazio je zabrinutost podijeljenim sistemom obrazovanja u našoj zemlji, tj problemom "dvije škole pod jednim krovom", kao i nepostojanjem zajedničkog nastavnog plana i programa, te udžbenika.
- OSCE je spreman da pruži pomoć institucijama BiH, vezano za aktivnosti oko izrade zajedničkih obrazovnih planova i programa, kazao je Volbek.
Član Predsjedništva BiH Silajdžić je kazao da je malo urađeno da se riješi pitanje segeregacije u školama, te da BiH, koja je bila model suživota i tolerancije, to ne zaslužuje.
Kao problem je istakao postojanje različitih koncepta budućnosti BiH. On je kazao da je potrebno raditi na novom Ustavu i kroz ustavne odredbe riješiti ova pitanja.
Po mišljenju Silajdžića, najugroženija nacionalna manjina su Romi, koji su najbrojnija nacionalna manjina u BiH, i nije dovoljno urađeno da se njihov status u našem društvu poboljša.
Na kraju sastanka sagovornici su se složili da je obrazovanje ključni faktor razvoja društva i da se prihvaćanjem standarda i normi evropske zajednice mogu postići rješenja prihvatljiva za sve strane.
Takođe, treba brže sprovesti Zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina, kako bi se pripadnici nacionalnih manjina što bolje integrisali u društvo, obrazovanjem, te zastupljenošću u organima državne vlasti, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću bh. predsjedništva.