"Naša namjera je da se do samita NATO-a u aprilu predstavimo kao ozbiljna zemlja koja ima opredjeljenje da se nađe u Završnom dokumentu summita kao korisnica jednog od dva glavna NATO-ova pograma: ili u Pogramu intenzivnog dijaloga ili u Akcionom progamu za punopravno članstvo. Angažiranjem svih političkih stuktura u zemlji, BiH ima velike šanse za punopravno članstvo jer volja u Bruxellesu za to postoji", izjavio je Cikotić.
FENA: Otvaranje stalne Misije u glavnom sjedištu NATO-a je dugo pripremano. Zašto tek sada?
CIKOTIĆ: "Naš plan je bio da tu operaciju završimo krajem prošle godine ali smo imali tehničkih oganičenja u samom sjedištu Saveza. U postojećim objektima je nedostajalo prostora, ali sada smo uhvatili korak. Naš naredni prioritet je da se u što kraćem roku poptuno kadrovski osposobimo za ravnopravnije i kompetentnije učestvovanje u aktivnostima NATO-a. Za tako ambiciozan plan izvršili smo sve pripreme i smatram da smo uoči predstojećeg summita u Bukureštu postigli dobru sinhronizaciju svih potrebnih poteza koji odražavaju naše ozbiljne namjere.
FENA: Šta konkretno znači otvaranje stalne Misije BiH u glavnom sjedištu najrespektabilnije političko-vojne organizacije svijeta?
CIKOTIĆ: Ta vrsta prisustva u sjedištu NATO-a je jako potrebna zbog toga što je naša odlučnost da budemo punopravna članica veoma iskrena i snažna. Mi ne želimo biti samo korisnik sigurnosnih i odbrambenih funkcija već želimo biti i davaoci takvih usluga. Želimo biti ravnopravni na stručno-tehničkom i kadrovskom noviou sa svim drugim punopravnim članicama, iako nemamo namjeru da se mjerimo u određenim kvanititativnim elementima prisustva i uključenosti u savezničkim akcijama i operacijama po svijetu. Siguran sam, međutim, da kvalitativno možemo biti na nivou najkomepetentijih čanica NATO-a. Otvaranje naše Misije u glavnom sjedištu Saveza osigurat će nam punu komunikaciju i stalnu mogućnost da naš visokostručni tim koji će biti sastavljen od političkih i vojnih prestavnika, bude sposoban da odgovori najrazličitijim zahtjevima i potrebama zapadnih saveznika, ali i zahtjevima naše zemlje. To predstavlja potpuno novu formu uključenosti BiH u aktivnosti Sjevernoatlanskog saveza. Ta 'otvorena avenija' komunikacije između BiH i NATO-a nije samo sigurnosne i odbambene naravi. Nama je poznato da je put naše zemlje prema EU u velikoj mjeri zavisan prije svega od naše participacije u aktivnostima NATO-a. Mi uvažavamo pravila igre po kojima tranzicijske zemlje prvo treba da budu "testirane" kroz NATO, a tek zatim da budu eventualno primljene u EU. To smatramo logičnim redom poteza u postizanju stabilnog i sigurnog ukupnog društvenog ambijenta u zemlji da bi kasnije mogli uspješno pratiti sve programe ekonomskog, demokatskog i svakog drugog razvoja zemlje. U tom smislu, naša Misija pri NATO-u će biti veoma značajan instrumet komunikacije i saradnje BiH s najjačom vojnom alijansom današnjice, ali i sa svima onima koji su spremni s nama, na bilateralnoj ili multiratelarnoj osnovi da učestvuju u tom našem približavanju punopravnom članstvu u NATO i u EU.
FENA: Vrlo angažirane aktivnosti bh. tima zaduženog za saradnju s NATO-om su koincidirale sa završnim pripremama saveznika za predstojeći samit u Bukureštu. Čemu se konkretnom nadate?
CIKOTIĆ: Od samita u Bukureštu očekujem da ćemo i s najvišeg nivoa Sjevernoatlanskog saveza, dakle od šefova država ili vlada, dobiti priznanje za odbrambene reforme koje nas nepokolebljivo vode ka punopravnom članstvu u NATO savezu. Skloniji sam u ovom trenu povjerovati da će se to priznanje iskazati kroz formu otvaranja Intenzivnog dijaloga (IPAP), mada i MAP (Membership Action Plan, op.a.) kao posljednja faza priprema za punopravno članstvo, tehnički gledano, može da nam bude ponuđen. I takav izazov bismo spremno prihvatili pod obavezom da ništa od reformskih obaveza iz progama IPAP-a ne preskočimo. Jer sve reforme koje provodimo i koje ćemo provoditi mi ne pravimo radi saveznika nego radi nas samih i naše dugoročne sigurnosti. Veoma je važno da izgradnju vlastitog odbrambenog sistema nastavimo dograđivati dosadašnjim tempom, a onda ni verifikacija takvog našeg progresa od zapadnih saveznika, sigurno neće izostati. Naša namjera je, dakle, da se do summita u aprilu predstavimo kao ozbiljna zemlja koja ima opredjeljenje da se nađe u Završnom dokumentu summita kao korisnica jednog od dva glavna NATO-ova pograma: ili u Pogramu intenzivnog dijaloga ili u Akcionom progamu za punopravno članstvo. Angažiranjem svih političkih stuktura u zemlji, BiH ima velike šanse za punopravno članstvo, jer volja u Bruxellesu za to postoji iako smo svjesni da je takav status u ovom momentu podaleko na horizontu. Ali, svakim našim korakom sve smo bliže ovom statusu.
FENA: Da li napredniji nivo odnosa s NATO-om podrazumijeva i povećanje obaveza BiH prema savezničkim mirovnim misijama, od Avganistana, preko Kosova, Konga, Eritreje i Iraka?
CIKOTIĆ: Sve aktivnosti u okviru partnerske saradnje sa zapadnim saveznicima su međusobno povezane, ali ključni instrument procjene jedne zemlje za punopravno članstvo u NATO-u jeste njena spremnost da učestvuje u mehanizmima ostvarivanja kolektivne sigurnosti da bi mogla kasnije i sama učestvovati u korištenju pozitivnih efekata kolektivne sigurnosti. Drugim riječima: da bi se uživalo u sigurnosti i stabilnosti koju garantira Sjevernoatlanski savez kao političko-vojna organizacija bez konkurencije u svijetu potrebno je učestvovati u podjeli i rizika i prava koja taj Savez preduzima i nudi svima koji su spremni pihvatiti takva pravila igre. Dakle, učestvovanje BiH u zajedničkim operacijama je jedan od krucijalnih parametara kojim će se mjeriti spremnost svake od zemalja programa Parterstva za mir prije njihovog prijema u punopravno članstvo. U tom smislu mi paralelno, u skladu sa svojim mogućnostima i stanjem u zemlji, povećavamo projekciju mogućeg prisustva u međunarodnim operacijama podrške globalnoj stabilnosti i miru, kako bismo u što kraćem vremenu stvorili pretpostavke za ispunjavanje očekivanja koja se pred nas već postavljaju ili će se postavljati.
FENA: Da li je u novije vrijeme bilo konkretnijih zahtjeva za povećanjem bh. vojnih kontigenata u mirovim operacijama? I gdje?
CIKOTIĆ: Takvi zahtjevi su permanentno prisutni, iako već tri godine imamo jedinicu za uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava u Iraku, o kojoj dobijamo pozitivne ocjene komandanata multinacionalnih snaga. U povodu novih zahtjeva, mi smo u zemlji već razmatrali mogućnost učešća naših specijalaca i u drugim misijama. Predsjedništvo BiH odobrilo je slanje još jedne pješadijske jedinice do pedeset ljudi u Irak radi osiguranja određenih vojnih baza multinacionalnih mirovnih snaga. Odobreno je i slanje pet do deset oficira u štabove multinacionalnih mirovnih snaga u Afganistanu, te da sadašnje dvije posmatračke misije UN-a od po pet ljudi u Kongu i Eritreji proširimo novom prosmatračkom misijom u Darfuru s novih pet ljudi. U cilju jačanja naše međunarodne saradnje, odlučili smo takođe da, pored postojeća tri ureda vojnih atašea u Bruxellesu, Beču i Washingtonu, otvorimo i vojno-diplomatska izaslansva u Ankari, Beogadu i Zagrebu, jer su to tri zemlje s kojima imamo najintenzivniju vojnu saradnju u regionu. Za naše uslove i mogućnosti, ovo je još jedan vrlo značajan stepen proširenja uticaja i učešća BiH u međunarodnoj razmjeni u sferi kolektivne sigurnosti i odbrane naše zemlje.
FENA: Da li se BiH, prema saznanjima koja imate iz komunikacije s prestavnicima NATO-a, posmatra ‘u paketu' s drugim zemljama regije, pogotovo u paketu sa Srbijom koja je nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, zamrznula odnose sa EU i NATO-om?
CIKOTIĆ: Želim vjerovati da je praksa da se pojedine grupe zemalja prate u paketu, iza nas. BiH je u okviru PfP-a nametnula vlastiti tempo, a Sjevernoatlantski savez to prepoznaje. U našem interesu je da i duge zemlje u regionu prihvate pristup individualne brzine a kolektivne odgovornosti za regionalnu stabilnost prije svega zbog toga što i rat i mir u većini slučajeva dolaze od susjeda. Zato i imamo interes da susjedne države učestvuju u progresu koji u okviru Programa partnerstva za mir ostvaruje BiH. Uvjereni smo da mnogi pozitivni procesi u tom smislu mogu i dalje biti poticani iz naše zemlje jer, zbog dešavanja od počeka 90-tih godina, mi na to imamo pravo, kapacitet i obavezu. Osim toga, pozitivna kretanja unutar BiH mogu, progresijom koncentričnih krugova da se prenose i na okruženje. Ali ako to i ne bude slučaj, naš sistem vojne organizacije i odbrane, duboko inkorporiran u sistem kolektivne sigurnosti NATO-a, neće dopustiti da se negativne refleksije u bilo kojoj od susjednih država prenesu i na nas.
FENA: Šta su najveće vrijednosti vojno-odbrambenih reformi u BiH?
CIKOTIĆ: Spremnost da se realno procijeni naša pozicija, rokovi i krajnji domet koji u pojedinim fazama želimo ostvariti i da se, ne žaleći vlastite napore, dođe do konačnog cilja, a to je punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.
FENA: Vojne aktivnosti BiH na regionalnom i međunarodnom planu su dosad bile uglavnom nedostupne javnosti. Da li predstoji skora defetišizacija ove oblasti?
CIKOTIĆ: U posljednje vrijeme smo već pokrenuli nekoliko aktivnosti kojima namjeravamo poboljšati kvalitet komunikacije s javnošću. Pripremamo dopunsku popunu našeg ureda za odnose s javnošću, u pripremi je nova internet stranica Ministarstva odbrane kako bismo omogućili frekventniju cirkulaciju informacija koje idu od našeg ministarstva prema medijima, ali i kako bi s druge strane, od građana BiH mogli dobijati informacije, sugestije i očekivanja u vezi s našim aktivnostima po pitanju nacionalne, regionalne i globane sigurnosti. Odgovarajućim informacijskim kampanjama ćemo, takođe, nastojati približiti suštinu promjena koje su u toku ili će biti preduzete u okviru odbrambenog sistema BiH, posebno kada je riječ o najosetljivijim pitanjima i postupcima koje će biti potrebno na tom putu preduzimati.
Barbarez fotografijom na Instagramu potvrdio da je pristao biti novi selektor BiH
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
