"Od potpuno neutemeljenih prozivanja za kriminal, potkupljenost, pripadnost političkoj stranci, neznanje i nekompetentnost, do toga da se skrivamo od javnosti i radimo potpuno netransparentno", kazala je.
Po njenim riječima, pristisci isključivo dolaze od političkih subjekata, a prenose se putem medija.
Na novinarsko pitanje koji su to politički subjekti, kazala je da ih ima više.
"Mislim da je dosta veliki broj stranaka reagovao, ali mi kroz ovo prolazimo gotovo pred svake izbore i svaki put kad donosimo važne odluke. Čim se na kraju tog procesa, a to se do sada uvijek tako završilo, dokaže da smo zakonito i pravilno radili onda sve ušuti i niko ne kaže da je CIK zakonito i pravilno radio, nego se čeka sljedeća prilika za napad na ovu instituciju koja, bez imalo lažne skromnosti, može biti svijetli primjer u radu institucija u BiH", kazala je Hadžiabdić.
Po njenim riječima, za vrijeme dok su trajali procesi pred Sudom BiH članovi CIK-a su zauzeli stav da se ne pojavljuju u medijima iz razloga što smatraju vrlo neodgovornim i neprofesionalnim da sjede u studiju s predstavnicima političkih stranaka koji su, kao i oni, stranka u postupcima koji se vode pred sudom, a koji nisu završeni.
"To apsolutno ne znači da smo na bilo koji način uskratili javnosti informaciju, jer je naša služba za informiranje bila vama na raspolaganju, a o svim našim aktivnostima ste tokom ovog procesa bili redovno informirani. Iskreno, bilo je mučno slušati kako se iznose notorne neistine, potpuno dezinformira javnost i zaista sam malo zabrinuta nepoznavanjem materije izbora i dodjele mandata od političkih subjekata", kazala je predsjednica CIK-a.
Oni nisu, tvrdi ona, savladali lekcije kako da podnesu zahtjev i da ga potpiše ovlaštena osoba, "a da ne govorim o tome da nisu svjesni rokova u izbornom procesu, pa zbog neblagovremenosti odbacujemo zahtjeve stranaka s velikim iskustvom u izborima".
Da je drugačije, istaknula je Hadžiabdić, onda bi odluke ovih političkih subjekata, a ne CIK-a, bile potvrđene na Sudu kao zakonite i pravilne.
"Kad najviši sudski organ u državi potvrdi vaše odluke onda imate sve argumente da kažete da radite u potpunosti u skladu sa zakonom i da u ovoj instituciji sjede stručni i sposobni ljudi“, kazala je ona.
Istaknula je da se čitava bura digla oko nevažećih listića, "padale su strahovite optužbe da CIK namješta izbore, u najboljem slučaju pomaže izborni inžinjering".
"Mi smo prvi put proveli istragu u ovom segmentu. Naime, na izborima 2006. godine za Predsjedništvo BiH smo imali 8,73 posto nevažećih listića, od toga nepropisno popunjenih 2,13, a praznih 6,60 posto tako da je sasvim jasno da broj nevažećih listića zapravo ne odsutpa od trenda koji se ponavlja iz izbora u izbore", kazala je ona.
Analiza listića pristiglih putem pošte je pokazala da je za srpskog člana Predsjedništva BiH od ukupno pristiglih 10.713, neoznačenih 975, odnosno 9,10 posto. Što se tiče bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH broj neoznačenih je 42, odnosno 0,45 posto.
"Ovdje nije bilo biračkog odbora, jer su birači direktno slali svoje glasačke lističe i radi se o čistoj izjavi volje birača", kazala je Hadžiabdić.
