Ovo je prvi put da se termin održavanja izbora u BiH pomjera za sedam dana, s obzirom na to da je Izbornim zakonom BiH predviđeno da to bude u prvu nedjelju oktobra. Razlog pomjeranja izbora za sedam dana je vjerski praznik - Kurban bajram čije obilježavanje pada u tom terminu.
Građani će na oktobarskim izborima birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Predstavnički dom Parlamenta FBiH, poslanike u Narodnoj skupštini RS-a, predsjednika i potpredsjednike RS-a te zastupnike u deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH.
"Za provedbu izbora planirano je 8.874.000 KM, što je nešto više u odnosu na 2010. godinu kada je bilo izdvojeno 8.492.000 KM. Najznačajnija stavka je naknada za rad članovima biračkih odbora u iznosi 4.851.000 KM", rekao je predsjednik Centralne izborne komisije BiH Stjepan Mikić.
Na sjednici CIK-a, prije donošenja odluke o izborima, donijeta je odluka o zaključivanju i potvrđivanju presjeka stanja u Centralnom biračkom spisku (CBS) sa 14. majem ove godine u 24 sata. Prema evidenciji CBS-a, ukupan broj birača u BiH je 3.231.031 od čega 2.011.717 u FBiH i 1.219.314 u RS-u.
Izborna kampanja 12. septembra
Ovaj broj birača uključuje i stanovnike Brčko distrikta koji su se do sada odredili za entitetsku opciju glasanja na izborima. Riječ je o 15.570 birača koji će glasati u FBiH i 12.997 koji će glasati u RS-u. Predsjednik CIK-a naglasio je kako je još ostalo 56.000 birača u Brčkom koji najkasnije do 28. augusta kada se vrši zaključivanje Centralnog biračkog spiska treba da se opredijele za entitetsku opciju glasanja.
Od sutra, 16. maja, do 30. maja do 16 sati počinje prvi rok za opće izbore koji se odnosi na podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i nezavisnih kandidata.
Podnošenje kandidatskih listi počinje od 2. i trajaće do 14. jula, a zvanična izborna kampanja starta 12. septembra, mjesec prije izbora.
Prvi preliminarni rezultati općih izbora bit će objavljeni u ponoć 12. oktobra, a potvrđivanje rezultata općih izbora održat će se najkasnije do 11. novembra 2014. godine.
Ostali i dalje ne mogu u Predsjedništvo i Dom naroda
Ovogodišnji izbori će biti sedmi opći izbori u BiH od Dejtonskog mirovnog sporazuma, i četvrti od kada se zvaničnici biraju na mandat od četiri godine.
Prije toga, u tri izborna ciklusa, u periodu 1996. do 2000, zvaničnici u ove organe birani su na period od dvije godine.
Opći izbori 2014. održat će se bez provedene presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kao i oni 2010. godine, što znači da predstavnici iz ostalih i dalje neće moći da budu birani prvenstveno za članove Predsjedništva BiH i delegate u Dom naroda PS BiH, na posrednim izborima koji se provode nakon općih.
Naime, ni nakon četiri i po godine u BiH nisu usvojeni amandmani na Ustav BiH i izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi se otklonila ta diskriminacija.
Uz opće, neće biti moguće održati ni lokalne izbore za Grad Mostar, kao ni na lokalnim prije dvije godine, jer Parlamentarna skupština BiH još nije provela presudu Ustavnog suda BiH iz 2011. godine kojom se traži usklađivanje Statuta Grada Mostara i odredbi Izbornog zakona BiH.
Povećana kvota za žene
Opći izbori 2014. donose i dvije novosti: prvi put na ovim izborima obavezno učešće žena na kandidatskim listama povećano je na 40 posto sa dosadašnjih 33 posto, a isti omjer zastupljenosti bit će nužno osigurati i u izbornoj administraciji - lokalnim općinskim izbornim komisijama i biračkim odborima.
Prvi put opći izbori 2014. će se provoditi i po novim odredbama u bosnaskoherecgovačkom entitetu Republika Srpska s obzirom na to da će se 83 poslanika za Narodnu skupštinu ubuduće birati iz devet umjesto dosadašnjih šest izbornih jedinica. To je omogućeno izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS-a iz 2012. godine.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
