Kako je saopćeno iz tog centra, istraga odgovornosti traži se zbog sumnje da su članovi CIK-a, kao organizovana grupa ili pojedinačno, zloupotrebom položaja i nesavjesnim radom propustili da iniciraju izmjene Izbornog zakona BiH, osiguraju nadzor nad radom organa za provođenje izbora i uspostave sistem kontrole finansiranja političkih partija, pri čemu su, umjesto nezavisne, postali partijska institucija i izazvali teže povrede prava građana na poštene izbore u BiH.
"Predsjednik i članovi Centralne izborne komisije nisu inicirali potrebne izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi eliminirali ili značajnije umanjili dominantan partijski uticaj na rad organa za provođenje izbora, koje za posljedicu ima dopisivanje oko dvije trećine direktnih glasova kandidatima na izborima, više od polovine glasačkih listića nevažećim, glasanje za oko pet posto onih koji nisu izašli na izbore, prodaju mjesta u biračkim odborima od predstavnika manjih političkih partija i drugih političkih subjekta, na čemu za svake izbore zarade nekoliko miliona KM, te druge izborne zloupotrebe i prevare", citat je iz saopćenja Centra za humanu politiku.
