BiH
327

Cenić o Izvještaju EU: Isto kada bi pacijentu umjesto dijagnoze rekli da napreduje

Razgovarao: Ervin Mušinović
Svetlana Cenić (Foto: FENA)
Svetlana Cenić (Foto: FENA)
"Volim ja i optimizam. Uostalom, čim živim ovdje, znači da sam optimista, za razliku od njih, kojima je ovo mjesto sticanja karijere, dobre plate i sjajnih mogućnosti produženih vikenda. Zato je moj grč veći, a interesi nam različiti. No izgleda radio - ne radio svira ti reformski radio", kazala je za Klix.ba politička i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić u povodu Izvještaja o napretku BiH u 2015. godini.

Evropska komisija usvojila je Izvještaj o napretku BiH za 2015. godinu u kojem je zaključila da je naša država ponovo na reformskom putu, te da su vlasti počele rješavati prioritete na putu ka pristupanju EU kao što je usvajanje Reformske agende u julu.

Politička i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kazala je za Klix.ba da bi se po optimizmu Evropske komisije reklo da smo uradili ne znam ti šta, ali da ipak nismo osim deklarativno izražene volje da ćemo u reforme.

"U situaciji kad puše promaja kroz budžete lakše pristaju na sve. Daj sada, a šta će biti poslije, nije važno. Kad ruka stoji ispružena, najlakše je zavrnuti, pa otud, valjda, toliki optimizam i lažno iskazivanje nekog velikog napretka i promjena", kazala je na početku razgovora Cenić.

Kojim evropskim integracijama se BiH vratila?

Dodaje da je njen omiljeni međunarodni lik, onaj isti koji je o usvajanju Zakona o radu FBiH govorio kao o raskidu s titoizmom, baš u gradu gdje glavna ulica nosi Titovo ime, odnosno onaj isti što je rekao da je protiv reformi onaj ko se protivi povećanju akciza.

"Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar-Wigemark istakao je, nakon što je predstavnicima vlasti BiH uručio izvještaj, da je ocijenjen kao 'nikad bolji', da se BiH vratila na pravi put u kontekstu evropskih integracija i reformi, prije svega socijalnih i ekonomskih, koje su ključne za BiH. Kojih?! Jedino što je usvojeno je pomenuti Zakon o radu i to preko koljena, jednako kao što su preko kičme išle i one izmjene Zakona o javnoj upravi. Jer, oglasili su se iz iste te Delegacije EU i rekli da se ne slažu da je to dobro rješenje, no pojeo vuk magarca, odnosno pojele partije reformu. Dalje? Nema dalje, osim akcionih planova, koji se sastoje iz prepisanih stvari iz čuvene agende, samo ubačenih u tabelu i dodat negdje neki datum, a negdje stavljeno kontinuirano, stalno i u nedogled", rekla je Cenić.

Cenić dodaje da smo ipak propustili neke detalje glede silnog napretka poput Svjetske banke i čuvenog Doing businessa.

"U oktobru je rečeno da je BiH skočila čak 28 mjesta i dospjela na 79. mjesto, dok su prošle godine ustanovili da je najgora zemlja u Evropi za poslovanje (107. mjesto). Posmatrajući po kategorijama, ispade da je BiH uradila spektakularan napredak u tri kategorije: prekogranična trgovina, dobijanje električne energije i izvršenje ugovora. No, avaj! Nije BiH ništa uradila, već svake godine Svjetska banka vrši reviziju podataka i uvodi nove sub-indikatore, a onda ih retroaktivno primjenjuje", kazala je Cenić.

Ona ističe da su ova revizija i novi subindikatori primijenjeni na rezultate prošle godine pomjerili BiH sa 107. na 82. mjesto.

"Odjednom je BiH imala bolji indikator prekogranične trgovine od šest zemalja EU: Finske, Nemačke, Velike Britanije, Malte, Kipra i Irske, ali i od Norveške i Švicarske! No ova 'revizija' nema nikakve veze sa stvarnim napretkom, već promjenama u tome kako Svjetska banka definiše ove kategorije", rekla je Cenić.

Ona je dodala da ako se uzme u obzir revizija za prošlu godinu, onda je BiH za ovu godinu napredovala samo za tri mjesta, a ne 28. Samo u dva indikatora je zabilježen, navodno, napredak, a to su dobijanje električne energije i izvršenje ugovora, dok je u sedam indikatora nazadovala.

"Nadalje, EUROSTAT je među zemljama uključenim u politiku proširenja EU ocijenio statistiku BiH najgorom i samo neznatno ispred Kosova. Ocjena je 4,1, što znači da ogroman broj kriterija nije zadovoljen. Recimo, kada je u pitanju statistika vladinih finansija, ocjena je najlošija moguća, pet. Od 17 najvažnijih sektorskih statistika baziranih na Evropa 2020, čak sedam imaju tu najgoru ocjenu", rekla je Cenić.

Volim i ja optimizam, ali ne i lažnu nadu

Cenić je istakla da je o tome kako je lako manipulisati podacima, kao i analizu ovog iznenadnog "napretka" u EUROSTAT-ovim nalazima, jedino pisao ESI (European Stability Initiative).

"Od srca im hvala. Volim i ja optimizam, ali ne i lažnu nadu. Kako bi u ESI-ju rekli, niko ustvari ne zna šta ovogodišnje rangiranje znači, jer ćemo to saznati u nekoj novoj reviziji za godinu dana. Da ne govorimo da ova rang-lista očigledno nije 'dalji podsticaj reformama', kako to ističe EU, jer je očito da se država može penjati uz ljestvicu ili padati, a da ništa živo ne uradi", rekla je Cenić.

Cenić se pita kako stojimo sa kriminalom i korupcijom, odgovarajući da smo i u tom polju napredovali s obzirom na to da su korupcija i kriminal veći iz dana u dan.

"Sve u svemu, otprilike kao kad bi pacijentu s najgorom bolešću umjesto suočavanja s dijagnozom rekli da napreduje. Valjda da ga optimizam spasi, baš kao što svaki dan slušam kako je narodu potrebna pozitivna poruka. Pa, šta to drugo slušaju iz vlasti, osim optimističnih poruka punih obećanja, a bolest se sve više širi? I imunitet je bolji kad misliš pozitivno, rekli bi doktori, a posebno stručnjaci alternativne medicine. Valjda smo zato imuni na svaku glupost u ovoj zemlji, pa i to da po tri puta plaćamo za istu stvar", zaključila je Cenić.