{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Čengić: Informacije Haškog tribunala dovele su do velikog broja ekshumacija

F
9.6.2013. u 09:50
1
0
Čengić: Informacije Haškog tribunala dovele su do velikog broja ekshumacija
1
Čengić: Informacije Haškog tribunala dovele su do velikog broja ekshumacija
Foto: Klix.ba
Osamnaest godina nakon rata u Bosni i Hercegovini i dalje je nepoznata sudbina za više od 8.000 nestalih osoba. Do sada je pronađeno više od 23.000 posmrtnih ostataka nestalih osoba, a više od 20.000 žrtava iz proteklog rata je identificirano i njihovi posmrtni ostaci predati su porodicama da bi ih dostojanstveno ukopale - kazala je u razgovoru za Agenciju Fena glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.
Čengić navodi da se u 11mrtvačnica i centara za obdukciju i identifikaciju nalazi više od 3.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka koji čekaju na identifikaciju. Jedan od prioritetnih zadataka Instituta za nestale osobe BiH bit će rješavanje pitanja neidentificiranih posmrtnih ostataka.

"Razlozi nemogućnosti identifikacije su višestruki, počevši od toga da nedostaju uzorci krvi najuže porodice jer porodica nije dala krv ili nestala osoba nije uopće imala članova uže porodice pa nema ko dati krv. Nažalost, postoje i situacije gdje su svi članovi porodice ubijeni pa iz tog razloga nema uzorka krvi, jer nema ko dati krv", kazala je Čengić.

Po njenim riječima, jedan broj ekshumiranih posmrtnih ostataka nije iz mandata Instituta za nestale osobe BiH i sigurno je da će se u nekim slučajevima ispostaviti da je riječ o žrtvama iz ranijih ratova koji su se dešavali na ovim prostorima.

Ističe da je brzina rješavanja pitanja nestalih osoba u BiH u direktnoj vezi s provođenjem Zakona o nestalim osobama, koji predviđa obavezu nadležnih državnih organa i institucija na svim nivoima vlasti u procesu prikupljanja informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica nestalih osoba.

"Vlasti u BiH su prema ovom Zakonu dužne ustupiti ove informacije na dalje korištenje Institutu za nestale osobe BiH, odnosno nadležnom tužilaštvu, jer su ekshumacije, obdukcije i identifikacije sudsko-istražne radnje. Na ovaj način država putem svojih institucija obezbjeđuje članovima porodice nestalih osoba pravo da znaju za sudbinu svojih nestalih članova", kazala je Čengić.

Dakle, dodaje, proces traženja nestalih, odnosno pronalaska nestalih ovisi od raspoloživih, tačnih i pouzdanih informacija o lokacijama grobnica.

Čengić navodi da su u ranijem periodu urađene analize pouzdanosti informacija i, nažalost, taj procent je vrlo nizak, samo dvadeset procenata od svih dobijenih informacija se pokazalo da su tačne.

Pojašnjava da nakon svake dobijene informacije o potencijalnoj lokaciji grobnice istražitelji Instituta za nestale osobe BiH izlaze na teren i provjeravaju dobijenu informaciju.

"Ova radnja je od izuzetnog značaja zbog svoje višestruke složenosti, od kojih je nejasna minska situacija najveći problem. Imajući u vidu da najveći broj informacija nije stepenovan u pogledu provjerenosti i pouzdanosti, neophodna je primjena mehanizacije radi prekopavanja terena i pronalaženja mikrolokacija grobnica. Posebno je složeno pretraživanje unutrašnjosti jama, u kojima se često, pored tijela nalaze i neeksplodirana minsko-eksplozivna sredstva", navodi Čengić.

Po njenim riječima, putem analize i rezultata rada Sektora za traženje, ekshumacije i identifikacije u 2012. godini može se zaključiti da su istražitelji Instituta za nestale osobe BiH, bez obzira na poteškoće u svom radu, kao što su težak i nepristupačan teren, opasnost od neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava, rad u jamama, na smetljištima, na kontaminiranim terenima, iskazali veliki stepen posvećenosti, požrtvovanja, profesionalnosti i lične hrabrosti.

Na pitanje koliko „saradnja“ optuženih za zločine pomaže da se dođe do informacija korisnih za traženje nestalih, Čengić je odgovorila da je do sada dobijeno samo nekoliko informacija, a postoji institut sudske nagodbe na temelju koje bi se moglo doći do informacija o potencijalnim lokacijama gdje su sakrivene žrtve iz proteklog rata.

"Institut za nestale osobe apeluje na tužiteljstvo da posveti veću pažnju ovom problemu, jer su informacije koje smo zahvaljujući Tužiteljstvu Haškog tribunala do sada dobijali dovele do velikog broja ekshumacija i identifikacija. Inače, dobijanju informacija doprinosi saradnja s institucijama koje se bave istraživanjem i rasvjetljavanjem ratnih zločina. To su ministarstva unutrašnjih poslova, SIPA, OSA i druge agencije", kazala je Čengić.

Po njenim riječima, dokazi koje osigura Institut za nestale osobe prilikom pronalaska lokacija gdje su sakrivene žrtve počinjenog zločina su veoma značajni u sudskim procesima i u tom smislu saradnja s Tužilaštvom BiH je dobra mada se uvijek može i unaprijediti.

"U okviru te saradanje predstavnici Instituta su u više navrata i svjedočili u sudovima u Den Haagu, Beogradu i u Bosni i Hercegovini i dali svoj doprinos, između ostalog, u suđenjima optuženima za zločin genocida i/ili zločine protiv čovječnosti u slučajevima: Krnojelac, Krajišnik, Lukić, Karadžić, “Škorpioni” i drugi", kazala je Čengić.

Navodi da je rješavanje pitanja nestalih osoba kao i ublažavanje boli i trauma članova njihovih porodica ključno za budućnost BiH i izgradnju njenog demokratskog društva, a time i proces pomirenja i izgradnje dobrosusjedskih odnosa.

"Naša zemlja ulaže značajne napore u rješavanju problema nestalih osoba i može poslužiti kao uzor zemljama koje su prošle slična ili ista iskustva rata i tranzicije. Vlasti i institucije BiH su primarno te koje imaju obavezu da rasvijetle sudbinu nestalih osoba i pruže odgovor njihovim porodicama. Institut za nestale osobe BiH kao institucija na državnom nivou ima zadatak da rješava predmete nestalih u proteklom ratu bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost ili spol", kazala je Čengić u razgovoru za Agenciju Fena.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: