Konsultant za monitoring rada Vijeća ministara BiH Denis Telić je kazao da su u radu Vijeća ministara u prva tri mjeseca 2013. primjetna izvjesna poboljšanja.
"Fokusirajući se na angažman Vijeća ministara tokom prvih kvartala u godini, zaključili smo da je nakon tri godine negativnih trendova konačno u 2013. došlo do povećanja broja održanih sjednica, broja realizovanih mjera, pa čak i broja utvrđenih zakona. Međutim, do pozitivnih indikatora se prvenstveno došlo jer su ostvarenja u poredbenim periodima bila poražavajuća za daleko manje ozbiljne institucije nego što je to Vijeća ministara BiH", kazao je Telić.
Prema njegovim riječima, nastavljena je praksa kršenja Poslovnika o radu Vijeća ministara, a Vijeće ministara BiH ponovo nije na vrijeme utvrdilo Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH.
"Ne obazirući se na potrebe građana, niti na preporuke izvana, Vijeće ministara svoj rad nije fokusiralo na najozbiljnije probleme građana. Tek jedna trećina mjera koje je Vijeće ministara realizovalo na 10 održanih sjednica u prvom kvartalu 2013. ima određenu vezu sa najznačajnijim problemima ove zemlje, dok samo četiri mjere u tri mjeseca, od 392 koje su realizovane u tom periodu, mogu značajnije uticati da se neki od tih problema i riješe", kazao je Telić.
U isto vrijeme, dodao je, u januaru 2013. evidentiran je u BiH do sada rekordan broj nezaposlenih od 554.640 osoba.
Prema njegovim riječima, i pored ozbiljnih zaostataka iz prethodnih godina, Vijeće ministara umjesto povećanja obima aktivnosti, za 2013. je planiralo smanjenje. Ovogodišnjim Programom rada, Vijeće ministara BiH planira realizovati 669 mjera, među kojima 69 zakona, što je u odnosu na treću mandatnu godinu prethodnog saziva smanjenje za skoro jednu trećinu.
"Realizacija planiranih obaveza u prvom kvartalu je bila porazna. Realizovano je tek 47 posto od onog što je Vijeće ministara pred sebe postavilo u planu za prvi kvartal, odnosno 67 od 143 planirane mjere. Na nivou godišnjeg plana, realizovano je tek 10 posto od planiranog. Niti jedno ministarstvo nije u potpunosti realizovalo svoj tromjesečni plan, a samo su Ministarstvo civilnih poslova i Ministarstvo finansija i trezora realizovali preko polovine tromjesečnog plana. Uz ova dva ministarstva, još možemo dodati Ministarstvo vanjskih poslova kao one koji su za prvi kvartal uspjeli realizovati više od 10 posto godišnjeg plana", kazao je Telić.
Dodao je da je realizacija zakonodavnog dijela programa rada je još lošija. Po isteku marta 2013. godine, od 69 zakona planiranih za godinu dana, odnosno 20 za prvi kvartal, utvrđena su svega tri. Pri tome, nije utvrđen niti jedan od planiranih temeljnih zakona, sva tri donesena su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih rješenja. Utvrđeno je i šest neplaniranih zakona, što, kako je rečeno, ukazuje na neozbiljnost u planiranju i neodgovornost u realizaciji planiranog.
Konsultant za monitoring rada Parlamentarne skupštine BiH Ivica Ćavar je kazao da BiH još uvijek nije kreirala, usuglasila, niti usvojila ključni dokument na svom europskom putu „Program integriranja BiH u EU“.
"Disfunkcionalnost vlasti se nastavlja, broj odbijenih zakona u PSBiH u prvom kvartalu 2013. bio je veći od broja usvojenih zakona. Ono što je prethodnih godina registrirano kao negativna specifičnost PSBiH, a to je usvajanje iznimno malog broja zakona, uz istovremeno i često obaranje većeg broja zakona nego što ih se usvoji, nastavljeno je i u prvom kvartalu ove godine", kazao je Ćavar.
Dodao je da je na sjednicama Parlamentarne skupštine BiH usvojeno svega pet zakona, a odbijeno šest, uz tri povučena zakona. Kao i svih dosadašnjih godina većina zakona obara se tzv. entitetskim glasanjem.
Ćavar ističe da posebno zabrinjava odnos prema novim, tzv. temeljnim zakonima. U posljednje dvije i po godine, ne računajući zakone o budžetima, usvojena su svega četiri temeljna zakona, sve ostalo su bile izmjene i dopune postojećih zakona.
"Niti jedan od pet usvojenih zakona u prvom kvartalu 2013. nije bio tzv.'temeljni'. Nasuprot tome, u ove dvije i po godine odbijeno je čak 15 temeljnih zakona, među kojima se nalaze i zakoni bitni za euroatlanski put BiH. Dva temeljna zakona odbijena su i u prvom kvartalu 2013.", kazao je Ćavar.
Prema njegovim riječima, PSBiH i dalje donosi najskuplje zakone u regiji.
"Računajući da nije bilo promjena primanja zastupnika i delegata PSBiH u odnosu na 2012., ako uzmemo prosječna primanja bh. parlamentaraca u prvom kvartalu 2013. godine, povežemo ih sa brojem usvojenih zakona, dolazimo do zaključka da je svaki usvojeni zakon u PSBiH poreske obveznike ove zemlje koštao oko 177.000 KM, što bh. zakone čini daleko 'najskupljim' u regiji", kazao je Ćavar.
Istaknuo je da su ukupna primanja zastupnika i delegata PSBiH i dalje najviša u regiji i u potpunom su neskladu sa ostvarenim rezultatima.
