Prema njegovim riječima, pritisak radničkih protesta, koji u Tuzlanskom kantonu traju u kontinuitetu od velikih prošlogodišnjih socijalnih protesta u zemlji, te budžetski deficit, koji ne dozvoljava nastavak politike kupovine socijalnog mira, "urodili su plodom“, odnosno rezultirali povećanim radom i mjerama u pravcu rješavanja ozbiljnih problema.
Ocijenio je da je najveći napredak ostvaren u realizaciji zakona. U posljednjem kvartalu je kako tvrdi utvrđeno više zakona nego u oba prethodna zajedno.
Rezultati rada Vlade TK ostvareni u prvih devet mjeseci su iznad prosjeka u prethodnom četverogodišnjem periodu, ocijenio je Mersad Avdić, član monitoring tima CCI-ja.
Prema njegovim riječima, održane su 44 sjednice, a na njima je realizovano 611 mjera, što je, kako tvrdi, 20 posto od prosjeka u prethodnim godinama, a veći je, mada neznatno, i broj utvrđenih zakona.
U CCI-ju navode da se najvažnijim odlukama Vlade mogu smatrati one koje se odnose na pokretanje postupka finansijske konsolidacije privrednog društva Rudnik soli Tuzla d.d. Tuzla i TTU-a, firmi čiji je većinski vlasnik Kanton.
Kako ističu, konsolidacija je dala rezultate u Rudniku soli, međutim, od konsolidacije u TTU-u se odustalo, a Vlada je nakon razmatranja informacije radne grupe donijela novu odluku kojom će kroz restrukturiranje i stečaj nastojati firmu ponovo pokrenuti.
Sporazumom koji je riješio pitanje zbrinjavanja radnika fabrike obuće Aida je predviđeno da do 2017. godine bude uvezan staž za 316 radnika sredstvima od 5,7 miliona KM sa "ESCROW“ računa, Vlada je pomakla s "mrtve tačke“ dugogodišnju privrednu neaktivnost ove firme, ocijenili su u CCI-ju.
Podsjetili su da je Sindikat solidarnosti kritikovao usvojene Izmjene zakona o javnom okupljanju, navodeći da se njima ograničavaju građanska prava radnika, kao i da je Zakon o platama poslanika, članova Vlade i ostalih javnih zvaničnika TK naišao na reakciju Sindikata srednjeg obrazovanja, koji su ga nazvali obmanom, tvrdeći da stvarnog smanjenja plata po novom zakonu nema.
Pažnju javnosti je u velikoj mjeri zaokupilo i donošenje Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju, kroz koje je Vlada najavila depolitizaciju obrazovanja, ističu u CCI-ju.
Najozbiljnija zamjerka Vladi TK u posmatranom periodu odnosi se na program rada Vlade za 2015. godinu, kako na vrijeme njegovog donošenja, tako i na njegov sadržaj, ocijenili su u CCI-ju.
Prema riječima Mersada Avdića, Program je neusklađen s programom rada Skupštine, što govori o neozbiljnosti ovih institucija.
Najznačajniji problemi s kojim se TK suočava su zaduženost kantona i zastrašujuća stopa nezaposlenosti, ocijenili su u CCI-ju.
Kako ističu, Tuzlanski kanton, uz Unsko-sanski, ima najnepovoljniji odnos broja zaposlenih i nezaposlenih. Prema podacima iz augusta 2015. zaposlenih je u TK 83.352, a nezaposlenih čak 97.258. Oba navedena problema zahtijevaju ozbiljne reformske zahvate, sinergiju Vlade i Skupštine, privrede i akademske zajednice, a i svu moguću pomoć izvana, navode u CCI-ju.
Statistički podaci za prvih devet mjeseci rada smještaju Skupštinu TK među 3 najefikasnije kantonalne Skupštine u FBiH, ocijenio je Bulić.
Prema njegovim riječima, prema broju održanih sjednica TK i realizovanih mjera zaostaje samo za vladama KS i USK, a po broju realizovanih zakona, u ovom periodu, dijeli prvo mjesto sa Vladom KS.
Kako ističu u CCI-ju, Skupština TK dala je svoj doprinos rješavanju nekih konkretnih problema u privredi kantona, podsjetivši da je u istom danu kada je došlo do promjene izvršne vlasti Skupština razmatrala odluku u vezi s rješavanjem problema radnika u Fabrici obuće Aida d.d. Tuzla.
Skupština je dala saglasnost na tekst Sporazuma kojim se otvara mogućnost za rješavanje problema 18 godina neuvezanog radnog staža za 316 radnika. U CCI-ju su ocijenili da zabrinjava veliki broj Zakona koji se ne donose u redovnoj proceduri.
Naglašavaju i da je učinjeno nekoliko krupnih kršenja Zakona i poslovnika o radu Skupštine TK.
Najznačajnijim se smatraju kršenja Poslovnika koja se odnose na obavezu donošenja Programa rada i Budžeta do početka godine na koju se odnose, navodi Bulić.
On dodaje da je, osim kršenja poslovnika, u posmatranom periodu konstatovano i kršenje nekoliko zakona, a izdvojeno je kršenje normi Zakona o budžetima FBiH, Zakona o poticajima u poljoprivredi TK i Zakona o slobodnom pristupu informacija.
Veća otvorenost je nužna prije svega u radu komisija i kolegija, te prezentovanju rada Skupštine i dostupnosti svih akata, kao i donesenih odluka, smatraju u CCI-ju.
Istakli su da je kolegij Skupštine TK uveo embargo na informacije o platama poslanika i članova Vlade TK, proglasivši ih ličnim podacima.
Centri civilnih inicijativa insistiraju da se otklone sve barijere i svi podaci koji se tiču javnih zvaničnika, koji platu primaju iz Budžeta, učine javnim.
