{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


CCI: Kad je u pitanju (ne)rad vlasti, BiH u stanju opće opasnosti!

F
5.3.2008. u 16:26
0
0
CCI: Kad je u pitanju (ne)rad vlasti, BiH u stanju opće opasnosti!
0
CCI: Kad je u pitanju (ne)rad vlasti, BiH u stanju opće opasnosti!
Predstavnici Centara civilnih inicijativa, nakon što su ocijenili da su rezultati rada Federalnog parlamenta i Vlade poražavajući, s efektima najmanjim za građane koji, uz sve to, dobro plaćaju dužnosnike, pozvali su ove i sve druge nivoe vlasti da sasvim promijene odnos prema svojim obavezama i građanima. U suprotnom, nevladin sektor će jedino ulicu vidjeti kao mjesto za rješavanje problema, upozoreno je.
„Mi to ne želimo, ali ako se desi, bit će isključivo vaš izbor“, naglasila je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu vlastima Majda Behrem-Stojanov, glasnogovornica Centara civilnih inicijativa.

Pres-konferencija ove nevladine organizacije počela je porukom „BiH je u stanju opće opasnosti!“ kao aluzijom na konstatovani opći nerad, tačnije - rad vlasti, ali najviše za svoje interese, a veoma malo za građane koji su im na izborima omogućili sadašnje privilegije.

Nakon nedavne ocjene rada najviših državnih zakonodavnih i izvršnih tijela, ocjenu o prošlogodišnjem radu aktuelnog saziva Federalnog parlamenta danas je uime organizacije iznijela Lejla Deronja-Suljić, a rada Federalne vlade Denis Telić.

„Najveći broj neradnika je u Parlamentu FBiH“, tvrdi Deronja-Suljić. Stanje je gore i od onog u prvoj godini prethodnog saziva Parlamenta, rekla je također.

U 2007. godini mnogo sjednica u Parlamentu, računajući oba doma, održano je vanredno, pa je to CCI danas ironično ocijenio kao „godina vanrednog stanja“ za čijeg je trajanja većina zakona razmatrana po skraćenom ili hitnom postupku, a samo četiri od usvojenih zakona odobrena u redovnoj proceduri. Pritom vanredan rad nije bio rezultat poslaničke svijesti o ozbiljnosti i težini situacije za njihove birače, već, naprotiv, neozbiljnosti i nemara prema građanskim potrebama, rečeno je.

Parlament je jedino zakonodavno tijelo koje je funkcioniralo bez programa sopstvenog rada, a od 103 zakona, planirana radom Federalne vlade, u Parlamentu je usvojeno svega 26. Od njih samo 14 ima bar neke veze sa zahtjevima iz dokumenta „Građanska platforma“, što znači s najznačajnijim problemima građana. Sav taj nehat parlamentarcima su platili upravo birači s 9.750.011 KM, rečeno je na pres-konferenciji Centara civilnih inicijativa. Svaki zakon usvojen u Parlamentu FBiH, koštao je, dakle, basnoslovnih 375.000 KM, računica je CCI-a.

I do 30 poslanika odsustvuje gotovo sa svake sjednice u Federalnom parlamentu, a 27 njih nije progovorilo ni riječ za parlamentarnom govornicom. Jednoj od posljednjih sjednica, na kojoj su razmatrani problemi demobiliziranih boraca, nije prisustvovalo 28 poslanika, rečeno je.

Na današnjoj pres-konferenciji CCI je objavio i spisak s imenima 27 poslanika iz oba federalna doma koji se u 2007. nikada nisu javili za diskusiji ili ispoljili kakvu drugu inicijativu. Prikazana su i njihova mjesečna primanja za profesionalnu angažiranost u Parlamentu i kreću se od 2.287 KM, koliko je, prema ovoj evidenciji primao jedan poslanik, do najvišeg iznosa od 4.130 KM koji je ostvario također jedan od njih. Poslanici koji nisu profesionalno angažovani primali su paušal od 500 KM mjesečno.

Prema ovoj evidenciji, poslanici aktuelnog saziva Predstavničkog doma FBiH koji nikad nisu diskutovali su: Fadil Hamzić, Hazim Bašić, Zijad Mušić, Mira Bjelac, Milka Hasić, Safet Brdarević, Suljo Borovina, Suzana Sokolović-Begić, Alija Kurtović, Ferid Otajagić, Izudin Selimbašić (naknadno izabran), Vjekoslav Mandić, Magdalena Šogolj, Alma Čardžić i Jozo Ivanković Lijanović.

Šutljivi delegati u Domu naroda su: Slobodan Tomić, Milenko Bandur, Anđelko Mikulić, Ivo Tadić, Ljubo Zovko, Omer Čevra, Hasan Tafro, Mladen Lonić, Mika Lešić, Senad Kananović, Zijad Tvica te Ismet Imamović.

Primanja delegata u Domu naroda CCI je prikazao u zbirnom iznosu u 2007. godini, pa je, prema toj evidenciji, najviši primljeni pojedinačni iznos za profesionalnu angažovanost bio 41.549 KM, a najmanji 8.278 KM.

Prema riječima Denisa Telića, Federalna vlada je, za razliku od Parlamenta, imala program rada, ali je manje od četiri posto poduzetih mjera bilo u pravcu sistemskih poboljšanja života građana.

Ocjena Centara civilnih inicijativa je da su najneefikasnija federalna ministarstva obrazovanja i nauke te zdravstva i rad ministara u tim resorima Melihe Alić, kadra Stranke za BiH i Safeta Omerovića, također iz SBiH.

Ima i pozitivnih primjera, kao što je ministar prostornog uređenja Salko Obhođaš, rečeno je na pres-konferenciji.

Generalno, od 70 nerealizovanih zakona iz programa rada za 2007. godinu, većina je naprosto "prepisana" u ovogodišnji program, a 22 su "nestala". Najviše "zaboravan" u tom smislu je federalni ministar pravde Feliks Vidović, a najbolji "prepisivač" nerealizovanih zakona je ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo, izjavio je na pres-konferenciji Denis Telić.

Ministri sve češće izostaju sa sjednica Vlade, nijedan njen član nije bio na svakoj od 40 sjednica u prošloj godini. Najviše je odsustvovao ministar prometa i komunikacija Nail Šećkanović. On nije prisustvovao gotovo svakoj četvrtoj sjednici, a nerijetko je odsutan i ministar zdravstva Safet Omerović, dodao je Telić.

CCI je za petak najavio pres-konferenciju o rezultatima praćenog rada kantonalnih nivoa vlasti. Prvo će biti prezentirani rezultati iz Tuzlanskog, a potom, narednog utorka, iz Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: