Ukupan dug RS-a na kraju fiskalne godine, kako je predviđeno, ne može biti veći od 60 posto projektovanog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u toj godini, dok javni dug ne može biti veći od 55 posto BDP-a.
Entitetski ministar finansija Zoran Tegeltija u obrazloženju ovog zakonskog akta ocijenio je kao kvalitet činjenicu da će se ova oblast značajno i precizno urediti sadašnjim aktom koji je u fazi nacrta.
Opozicija je, međutim, upozorila da je ovaj saziv parlamenta već bio suočen s konstantnim zahtjevima za davanje saglasnosti na nova zaduženja.
„Zaduživanja nisu pitanje samo ove skupštine, nego i svih građana, koji će vraćati kredite RS-a“, rekao je poslanih PDP-a Branislav Borenović.
On je podsjetio da je u raspravama o kreditnim zaduženjima tokom porethodnih skupštinskih zasijedanja upozoravao na opasnosti o prekomjernog zaduživanja RS-a, te izrazio bojazan da će RS postati ovisnk od zaduženja.
Sumnja u pozadinu ovakvog zakona osnažena je činjenicom da u novom zakonskom rješenju nema ograničenja koja su bila limiti zaduženja u sadašnjem zakonu.
„Ovaj zakon omogućava da ukupan dug iduće godine bude 5,5 milijardi što znači da bi se, u skladu s ovim zakonom, RS mogla zadužiti tokom godine za 1,3 milijarde, što znači da će nam iznos za otplatu kredita preći 18 posto prihoda iz tekuće godine“, ilustrovao je Borenović i naglasio da u takvoj situaciji budžet neće moći isfinanisrati prioritetne obaveze prema građanima.
Vezivanje obima zaduženja za bruto društveni proizvod je mnogo gora varijanta nego što je sada regulirano u zakonu, jedinstvena je ocjena opozicije u dosadašnjoj raspravi.
Poslanik Demokratske partije Dragan Čavić ocijenio je da se u novom zakonu zaduženje definiše prema procjenjenim pretpostavljenim vrijednostima BDP-a, a ne prema realnim pokazateljima.
Tokom rasprave se u nekoliko navrata javljao i ministar Tegeltija koji je ovakve istupe opozicije shvatio kao optužbu da ova vlada ima namjere da prezaduži RS.
„Nemamo potrebe za širenjem okvira kako bi se zaduživali“, ponavljao je Tegeltija nastojeći uvjeriti poslanike pozivanjem na standard utvrđen u Mastrihtu po kome je zaduženje unutar Evropske unije vezano za limit od 60 posto BDP-a.
Iz opozicije je međutim replicirano ministru da se RS ni u jendom segmentu ne može mjeriti sa zemljama EU, jer njena industrijska proizvodnja u BDP-u učestvuje sa svega 10 procenata.
Zakonom je predviđeno i će RS moći davati garancije za uzimanje kredita i domaćim privrednim društvima, koja kod izvoznih ili projekata na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, mogu izvoditi radove i usluge kada su dobili posao putem međunarodne javne nabavke, a finansiranje se vrši iz sredstava međunarodnih finansijskih institucija.
RS je dosad garancije davala samo javnim preduzećima i općinama, dok će i kod garancija za kredite privatnih firmi ti iznosi biti uvršteni u potencijalne dugove RS-a.
Ukupna izloženost RS-a po izdatim garancijama ne može biti veća od 15 posto projektovanog BDP-a u toj godini.
Ovim zakonom uvedeno je i novo poglavlje za zaduživanje fondova socijalne sigurnosti u RS-u.
Vlada RS-a je iz skupštinske procedure povukla sporni Prijedlog zakona o koncesijama, koji je izazvao protivljenje i nekih stranaka iz vladajuće većine, jer ne predviđa naplata koncesije za eksploataciju šljunka, prirodne i mineralne vode.
Bez puno rasprave razmatrani su prijedlozi zakona o unutrašnjem platnom prometu, o jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata, o krivičnom postupku, o cjevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciji gasovitih ugljovodonika, o nedopuštenom oglašavanju te izmjene i dopune Zakona o raseljenim osobama, povratnicima i izbjeglicama u RS.
Dan za glasanje je u četvrtak, 17.maja.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
