{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bugojno: Grad koji ostaje podijeljen

B
13.7.2007. u 14:13
0
0
Bugojno: Grad koji ostaje podijeljen
0
Bugojno: Grad koji ostaje podijeljen
Skoro 14 godina nakon što su počinjeni brojni zločini nad civilima Bugojna, domaće tužilaštvo pokrenulo je prve istrage. Bugojanci, koji žive u duboko podjeljenom gradu, s nevjericom i nepovjerenjem očekuju rezultate. U Bugojnu žive "dvije strane", svaka sa svojom istinom.
Bugojno, gradić u Srednjoj Bosni, jedno je od mjesta u BiH u kojima se na svakom koraku još uvijek osjećaju posljedice rata.

Hrvati i Bošnjaci žive jedni pored drugih, ali ne zajedno. Sagovornici Justice Reporta na objema stranama kažu da je juli "posebno težak mjesec". Naredne sedmice će u Bugojnu biti obilježeno 14 godina od stradanja pripadnika obaju naroda.

Ono što dijele i Bošnjaci i Hrvati jeste ogorčenje zbog toga što su, kako kažu, odgovorni za te zločine još uvijek na slobodi.

Objedinjuje ih i želja da saznaju istinu šta je bilo sa članovima njihovih porodica koji su poginuli ili nestali 1993. godine, za vrijeme sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH (ABiH).

Među brojnim zločinima počinjenim u ovom gradu ističu se oni u logoru za Hrvate formiranom na stadionu "Iskra", koji je bio pod kontrolom ABiH, kao i ubistva Bošnjaka iz sela Vrbanja.

Brojna udruženja i nevladine organizacije raspolažu različitim podacima o stradanjima u ovom srednjobosanskom gradu.

U Istraživačko-dokumentacionom centru (IDC) u Sarajevu, nevladinoj organizaciji koja je nedavno okončala četverogodišnji posao na prikupljanju imena osoba koje su stradale u toku rata od 1992. do 1995. godine, registrovana su imena 789 osoba koje su poginule ili nestale iz Bugojna, od čega njih 461 u toku 1993, što je ujedno i godina sa najviše stradanja u ovom gradu. Samo u julu te godine stradale ili nestale su 303 osobe.

U ukupnom broju ubijenih i nestalih Bugojanaca, prema podacima IDC, je 427 Bošnjaka, 319 Hrvata, 39 Srba i četiri pripadnika ostalih naroda.

Samo 1993. godine među ubijenim i nestalim je 199 Bošnjaka, 252 Hrvata i šest Srba i četvero ostalih.

Prema popisu iz 1991. godine, u Bugojnu je živjelo oko 40 posto Bošnjaka i više od 30 posto Hrvata, a 20 posto stanovništva su činili Srbi te ostali.

Bugojanci kažu da u njihovom gradu nije lako živjeti. Pored standardnih problema što more sve Bosance i Hercegovce, od kojih su najprisutniji nezaposlenost i odlazak mladih, ovdje se građani svaki dan suočavaju sa slikama ratnih zločina koje je nemali broj njih preživio.

U predmetima koji su se vodili pred Haškim tribunalom utvrđene su neke činjenice o događajima u Bugojnu u ovom periodu.

Tako su, prema činjenicama utvrđenim u Haagu, na području općine Bugojno logori formirani u drugoj polovini jula 1993. godine – i to u zgradi gimnazije, zgradi samostana, nekadašnjem salonu namještaja "Slavonija", na stadionu "Iskra", u Osnovnoj školi "Vojin Paleksić", te u zgradi "BH banke".

Većina logora je zatvorena početkom augusta, ali su neki bili aktivni sve do sredine oktobra 1993. godine. Svim ovim logorima i zatočeničkim centrima upravljali su pripadnici Trećeg korpusa Armije BiH, navodi se u optužnicama podignutim u Haagu.

U haškim optužnicama također stoji da su civili Hrvati zatvarani u ove objekte, gdje su brutalno premlaćivani, odnosno podvrgavani tjelesnom ili duševnom zlostavljanju, zastrašivanju ili nečovječnom postupanju.

Justice Report je razgovarao sa jednim bivšim zatočenikom, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.

Prema njegovim tvrdnjama, grupa vojnika HVO-a se predala 24. jula 1993. godine, a među njima je bio i on. Kaže da zatočeništvo nikada ne može zaboraviti.

Kada su pripadnici HVO-a izašli da se predaju, vojnici Armije BiH su ih, kažu, proveli kroz čitav grad, prilikom čega su bili izloženi "masovnom vrijeđanju".

"Civili su nam psovali: ‘palikuće’, ‘ustaše’, ‘ubijte ih’, ‘šta ih držite’... Onda su nas doveli do podruma salona namještaja, na čijem je ulazu pisalo ‘Mrtvačnica’", kaže naš sagovornik.

Pred Tribunalom u Haagu je za zločine u Bugojnu izrečena nepravosnažna presuda Enveru Hadžihasanoviću, bivšem komandantu Trećeg korpusa ABiH, kojom je osuđen na pet godina zatvora, te Amiru Kuburi, koji je osuđen na dvije i po godine zatvora.

U junu ove godine Državno tužilaštvo je na upit poslanika u Parlamentu Federacije BiH odgovorilo da je u toku istraga protiv devet bivših pripadnika HVO-a koji su osumnjičeni za zločine počinjene u naselju Vrbanja.

Ipak, zločini u logorima pod kontrolom Armije BiH napokon su došli na red.

U toku ove i prošle godine, po nalogu Tužilaštva BiH, uhapšeni su Enes Handžić, Senad Dautović, Musajib Kukavica i Nisvet Gasal pod sumnjom da su počinili zločine u Bugojnu. Sva četvorica se još uvijek nalaze u pritvoru, a protiv njih se vodi istraga.

Nisvet Gasal se sumnjiči da je tokom 1993. godine bio upravnik logora na stadionu "Iskra" u Bugojnu, dok je Musajib Kukavica u istom periodu bio zamjenik upravnika logora.

Kukavica i Gasal sumnjiče se da su učestvovali u premlaćivanju, mučenju i psihičkom zlostavljanju preko 30 osoba hrvatske nacionalnosti u logoru "Iskra", te nestanku grupe od preko 20 osoba, čija tijela još nisu pronađena.

Handžić i Dautović se sumnjiče da su saučestvovali u ubistvu više od 20 Hrvata u logoru "Iskra", čija tijela nisu pronađena.

Enes Handžić je u tom periodu bio pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije BiH, nakon rata je imenovan na dužnost ministra unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona, ali mu je IPTF 2002. godine zabranio rad u policiji.

Senad Dautović je bio komandant štaba Teritorijalne odbrane, a zatim komandant 77. vrbaske divizije Armije BiH, te operativac u komandi Sedmog korpusa. Nakon rata je jedno vrijeme bio načelnik Policijske uprave Bugojno, ali je odlukom Visokog predstavnika smijenjen sa te pozicije.

Tužiteljica Slavica Terzić na ročištu na kojem je produžen pritvor osumnjičenim Enesu Handžiću i Senadu Dautoviću za zločine u Bugojnu, najavila je da Državno tužilaštvo "radi na privođenju suizvršioca zločina u Bugojnu" te da će „vrlo brzo Sud biti upoznato s tim".

Tužiteljica je rekla da se istraga vodi protiv lica koja su bila u direktnoj vezi sa osobama koje su sada u protvoru, te da su oni iz "Bugojna i šire regije".

Terzić je rekla da Tužilaštvo nije moglo do sada završiti istragu "iz objektivnih razloga" ali se proces privodi kraju.

Lokalni mediji objavljuju da bi prve optužnice za Bugojno mogle biti podignute do kraja jula ove godine, što u Tužilaštvu nisu mogli potvrditi na uput Justice Report.

Vijest da Državno tužilaštvo provodi nekoliko istraga o zločinima u njihovom gradu, te da su četiri osobe u pritvoru, nije puno promjenila život u Bugojnu.

Nacionalne podjele su vidljive svuda.

"Ovo je i veoma podijeljen grad. Tačno se znaju hrvatski i bošnjački lokali", ono što je očito za svakog posjetioca potvrdili su i u Koordinaciji udruga, a i bugojanski Bošnjaci sa kojima je Justice Report razgovarao.

U Bugojnu svaka strana ima svoju istinu o ratu i nadaju se da će rezultati svih istraga pokazati da su baš oni u pravu.

Čekajući istinu, mladi iz ovog grada ili odlaze ili žive u okruženju koje ne pruža mnogo nade u budućnost – idući u odvojene škole i izlazeći na mjesta u zavisnosti od nacije kojoj pripadaju.

Tekst: Merima Husejnović

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: