"Broj žena oboljelih od raka u BiH je u porastu"

Kako je mehanizam nastanka oboljenja nepoznat, tako se ne mogu poduzeti pouzdane mjere za koje možemo tvrditi da će spriječiti nastanak bolesti. Rano dijagnosticiranje oboljenja jedan je od ključnih faktora koji utiču na izlječenje. Za dijagnosticiranje karcinoma dojke, standardne pretrage su ultrazvuk, mamografija i magnetna rezonanca. Ove dijagnostičke metode omogućuju da se bolest otkrije u ranom stadijumu koji je vrlo često izlječiv. Zato su redovni pregledi veoma bitni.
Jesu li žene svjesne koliko su izložene riziku od raka dojke, te da li obavljaju preventivne preglede?

Kako sam već spomenuo, sve žene nisu jednakomjerno izložene riziku od pojave raka dojke. Upravo zato redovni pregledi su neophodni. Psihički faktor kao i faktori okoline znatno utječu na odluku žene da se javi ljekaru.

Hirurško liječenje karcinoma dojke ne znači da je uvijek neophodno odstraniti cijelu dojku, od čega žene često strahuju, a neke zbog toga i oklijevaju da se jave ljekaru. Ukoliko je to neophodno, žene moraju znati da je u današnje vrijeme, nakon otklanjanja jedne ili obje bolesne dojke, moguće ugraditi implantate ili uraditi neki drugi rekonstruktivni hiruški zahvat koji bi zadovoljio estetske kriterije. Uznapredovali stadijumi oboljenja su teži za liječenje i imaju lošiju prognozu.

Ako se rak otkrije u ranoj fazi koji je postupak liječenja?

Hiruško liječenje je neizostavan dio medicinskog tretmana kod tumora dojke. Svaki tumor ne mora biti zloćudan. Nakon operacije dobroćudnog tumora pacijenti mogu istog dana ići kući i daljnji tretman, osim redovnog praćenja, nije potreban. Kada su u pitanju zloćudni tumori, rak, onda obim hiruškog liječenja i daljnji tretman osim stadijuma oboljenja određuje i vrsta tumora. Ali, ako se ne otkrije na vrijeme dobroćudni tumor može preći u rak.

A ako je rak otkriven u kasnijoj fazi?

Ako je rak otkriven u kasnijoj fazi prvo treba provjeriti da li i u kojoj mjeri se bolest proširila. Ovo oboljenje se može širiti putem krvi i limfe i praktično zahvatiti svaki organ u tijelu.

Ukoliko bolest nije otkrivena u ranom stadijumu, obim operativnog zahvata je veći. To podrazumijeva otklanjanja većeg dijela ili čitave dojke kao i odstranjenje limfnih žlijezda, prvenstveno iz pazušne jame. Nakon operativnog liječenja primjenjuje se kemoterapija koja ubija stanice raka ili lijekovi koji sprečavaju hormone da potiču rast ćelija raka. Takvo liječenje odgađa ili sprečava ponovno javljanje raka, a kod većine žena produžava preživljavanje.

Kako žene mogu obaviti samopregled?

Pet do deset dana nakon završetka menstrualnog ciklusa žena treba stati pred ogledalo posmatrajući obje dojke, kako bi se ustanovile eventualne neobične promjene. Ruke je potrebno dići iznad glave, ramena gurnuti naprijed i ponovo pažljivo pogledati da li na dojkama ima nešto neobično. Dok se lijeva ruka drži podignuta, desnom rukom se pretražuje lijeva dojka - počinje se od gornje vanjske strane dojke - čvrsto je pritišćući. Kružnim pokretima pipka se tkivo dojke s gornje i donje strane, dok se ne pretraži cijela dojka. Isti postupak se ponavlja sa desnom dojkom.

Na koji način žene mogu kod Vas doći na pregled?

Dovoljno je da se uzme uputnica u Domu zadravlja i da žene s uputnicom dođu na Kliniku za onkološku i glandularnu hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Dakle, sasvim jednostavno. Također, ako imaju neka pitanja, pacijentice uvijek mogu nazvati broj klinike i pitati sve što ih zanima. Naša vrata su svim pacijenticama uvijek otvorena. I, još jednom apelujem na sve žene da obave preventivni pregled, da ne čekaju da bude kasno.