{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Broj žena oboljelih od raka u BiH je u porastu"

S
25.4.2010. u 08:30
0
0
"Broj žena oboljelih od raka u BiH je u porastu"
0
"Broj žena oboljelih od raka u BiH je u porastu"
Prim. dr. Šefik Bešlić (Foto: Sarajevo-x.com)
U BiH ne postoji jedinstveni registar oboljelih od raka dojke na nivou države, ali prema podacima Asocijacije “Zagrljaj podrške” u BiH godišnje oboli oko 1.300 žena, a 500 ih umre od ove bolesti. U velikom broju slučajeva pacijenti se javljaju u fazi kada kada se već razvila metastatska bolest što znatno smanjuje mogućnost izlječenja. Međutim, ukoliko se otkrije u ranom stadijumu, šanse za potpunim izlječenjem su veoma velike. O ovom problemu, te načinu liječenja razgovarali smo sa prim. dr. Šefikom Bešlićem, šefom Klinike za glandularnu i onkološku hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
Koji su uzroci raka dojke i da li je u BiH povećan broj oboljelih od ove bolesti?

Broj oboljelih žena od raka dojke iz godine u godinu se povećava, kako u svijetu tako i u BiH. Uzrok nastanka raka dojke nije poznat. Jedan od faktora rizika je naslijeđe. To znači da oni koji imaju pozitivan jedan od gena koji utiču na pojavu karcinoma dojke, vjerovatnoća pojave ovog oboljenja u životnoj dobi preko 70 godina penje se na od 60 do 80 posto. Računa se da oko pet do deset posto žena naslijedi ove mutirane gene.

Karcinom dojke se može pojaviti u gotovo svakoj životnoj dobi, mada mogućnost pojave ovog oboljenja raste sa godinama. U faktore rizika spadaju i oni na koje možemo djelimično sami utjecati, poput učestalih stresova, prekomjerne tjelesne težine, prehrane, pušenja…

Koje žene su u rizičnoj grupi?

Medicinski je dokazano da uz naslijeđe, kao prvi riziko faktor za oboljevanje od raka dojke, u riziko grupu spadaju i žene koje su već operisale karcinom na jednoj dojci kao i one kod kojih je dijagnosticirana benigna proliferativna mastopatija. Za ostale faktore, kao što je porod nakon treće decenije života, nerađanje, dužina trajanja menstrualne aktivnosti ili vrijeme pojave prve menstruacije, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da utječu na pojavu bolesti niti se mogu u potpunosti ignorisati.

Postoje li neke preventivne mjere koje se mogu poduzeti da se spriječi rak dojke?

Kako je mehanizam nastanka oboljenja nepoznat, tako se ne mogu poduzeti pouzdane mjere za koje možemo tvrditi da će spriječiti nastanak bolesti. Rano dijagnosticiranje oboljenja jedan je od ključnih faktora koji utiču na izlječenje. Za dijagnosticiranje karcinoma dojke, standardne pretrage su ultrazvuk, mamografija i magnetna rezonanca. Ove dijagnostičke metode omogućuju da se bolest otkrije u ranom stadijumu koji je vrlo često izlječiv. Zato su redovni pregledi veoma bitni.

Jesu li žene svjesne koliko su izložene riziku od raka dojke, te da li obavljaju preventivne preglede?


Kako sam već spomenuo, sve žene nisu jednakomjerno izložene riziku od pojave raka dojke. Upravo zato redovni pregledi su neophodni. Psihički faktor kao i faktori okoline znatno utječu na odluku žene da se javi ljekaru.

Hirurško liječenje karcinoma dojke ne znači da je uvijek neophodno odstraniti cijelu dojku, od čega žene često strahuju, a neke zbog toga i oklijevaju da se jave ljekaru. Ukoliko je to neophodno, žene moraju znati da je u današnje vrijeme, nakon otklanjanja jedne ili obje bolesne dojke, moguće ugraditi implantate ili uraditi neki drugi rekonstruktivni hiruški zahvat koji bi zadovoljio estetske kriterije. Uznapredovali stadijumi oboljenja su teži za liječenje i imaju lošiju prognozu.

Ako se rak otkrije u ranoj fazi koji je postupak liječenja?

Hiruško liječenje je neizostavan dio medicinskog tretmana kod tumora dojke. Svaki tumor ne mora biti zloćudan. Nakon operacije dobroćudnog tumora pacijenti mogu istog dana ići kući i daljnji tretman, osim redovnog praćenja, nije potreban. Kada su u pitanju zloćudni tumori, rak, onda obim hiruškog liječenja i daljnji tretman osim stadijuma oboljenja određuje i vrsta tumora. Ali, ako se ne otkrije na vrijeme dobroćudni tumor može preći u rak.

A ako je rak otkriven u kasnijoj fazi?

Ako je rak otkriven u kasnijoj fazi prvo treba provjeriti da li i u kojoj mjeri se bolest proširila. Ovo oboljenje se može širiti putem krvi i limfe i praktično zahvatiti svaki organ u tijelu.

Ukoliko bolest nije otkrivena u ranom stadijumu, obim operativnog zahvata je veći. To podrazumijeva otklanjanja većeg dijela ili čitave dojke kao i odstranjenje limfnih žlijezda, prvenstveno iz pazušne jame. Nakon operativnog liječenja primjenjuje se kemoterapija koja ubija stanice raka ili lijekovi koji sprečavaju hormone da potiču rast ćelija raka. Takvo liječenje odgađa ili sprečava ponovno javljanje raka, a kod većine žena produžava preživljavanje.

Kako žene mogu obaviti samopregled?

Pet do deset dana nakon završetka menstrualnog ciklusa žena treba stati pred ogledalo posmatrajući obje dojke, kako bi se ustanovile eventualne neobične promjene. Ruke je potrebno dići iznad glave, ramena gurnuti naprijed i ponovo pažljivo pogledati da li na dojkama ima nešto neobično. Dok se lijeva ruka drži podignuta, desnom rukom se pretražuje lijeva dojka - počinje se od gornje vanjske strane dojke - čvrsto je pritišćući. Kružnim pokretima pipka se tkivo dojke s gornje i donje strane, dok se ne pretraži cijela dojka. Isti postupak se ponavlja sa desnom dojkom.

Na koji način žene mogu kod Vas doći na pregled?

Dovoljno je da se uzme uputnica u Domu zadravlja i da žene s uputnicom dođu na Kliniku za onkološku i glandularnu hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Dakle, sasvim jednostavno. Također, ako imaju neka pitanja, pacijentice uvijek mogu nazvati broj klinike i pitati sve što ih zanima. Naša vrata su svim pacijenticama uvijek otvorena. I, još jednom apelujem na sve žene da obave preventivni pregled, da ne čekaju da bude kasno.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: