CIK BiH
0

Broj redovnih birača u BiH je 3.078.361

FENA
Irena Hadžiabdić
Irena Hadžiabdić
Broj redovnih birača u Bosni i Hercegovini na dan 7. juna je 3.078.361. Ovaj broj ne uključuje raseljene i izbjegle osobe, niti onih 31.548 građana Brčko Distrikta koji nemaju biračku opciju, kazala je danas na pres-konferenciji u Sarajevu predsjednica Centralne izborne komisije (CIK)BiH Irena Hadžiabdić.

Napominjući kako danas posebnu pažnju žele posvetiti biračima van BiH, kazala je da se nalazimo na polovini perioda za registraciju birača kada je riječ o biračima za koje još uvijek važi aktivna registracija birača, a krajnji rok je 19. juli.

„Na dana 1. jula CIK BiH je primio ukupno 6.300 zahtjeva državljana BiH iz inozemstva, od toga 3.099 birača koji se prvi put prijavljuju za glasanje, a 3.201 su zahtjevi onih koji potvrđuju svoju registraciju s prošlih izbora (PRP2 obrasci). Mi smo 9. juna uputili više od 33 hiljade PRP2 obrazaca. To su obrasci koji se upućuju biračima koji su glasali na loklanim izborima i ovo je broj birača koji su do sada uspjeli da vrate svoj obrazac i da potvrde da žele glasati na ovim izborima“, kazala je Hadžiabdić.

Od ukupno 6.300 primljenih zahtjeva, 5.501 zahtjev ispunjava uvjete za registraciju, što znači da je 799 zahtjeva s nedostatkom.

Hadžiabdić je pojasnila da ono u čemu birači van BiH najčešće griješe su, u najvećem broju, nedostavljanje dokaza o identitetu, čak 269 osoba. Također, 160 osoba su propustile da potpišu prijavni obrazac.

„To su mali, ali važni formalni razlozi zbog kojih ne možemo prihvatiti prijavu. Na svu sreću, s ogromnom većinom birača, zahvaljujući unapređenju sistema u komunikaciji, smo stupili u kontakt i oni imaju dovoljno vremena da ove nedostatke isprave“, kazala je Hadžiabdić.

Dodala je da od ovih 799, na primjer, 47 nije dostavilo dokaz o prebivalištu, neki imaju nečitak identifikacioni dukument koji su priložili uz prijavu.

„Ove godine u pripremama za izbore, za nas najbitniji fokus je bio na biračima van BiH, jer smatramo da bi njihov odaziv trebao biti puno veći nego na prethodnim izborima. U tom cilju smo puno radili da bolje razumijemo njihove potrebe i da poboljšamo komunikaciju s njima“, kazala je predsjednica CIK-a dodajući kako su učinili sve da im ovaj, za njih dosta zahtjevan proces, olakšaju.

Hadžiabdić je kazala da sve infomacije mogu naći na veb stranici CIK-a, ali je najvažnije da imaju mogućnost da provjere status svoje prijave.

„Kada upišu svoj matični broj na našoj veb stranici ulaze u bazu podataka i mogu vidjeti status prijave - da li smo njihovu prijavu primili, da li je ona obrađena, da li ispunjava uvjete za registraciju i ako ne ispunjava koji su to razlozi zbog kojih je prijava trenutno odbijena“, kazala je Hadžiabdić i dodala da da do 19. jula imaju vremena da to poprave.

Druga kategorija birača kojoj je CIK posvetio pažnju su birači koji imaju status raseljene osobe.

CIK BiH je od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH dobio podatke 14. maja o ukupno 98.027 osoba koje imaju status raseljene osobe.

„Mi smo 28. juna Ministarstvu dostavili podatke o 17.437 osoba koje nisu pronađene upoređivanjem podataka koje nam je Ministarstvo dostavilo s evidencijama koje mi vodimo, a koje nama dostavlja Agencija za identifikaciona dokumenta. Tražili smo od Ministarstva da nam od nadležnih općinskih i kantonalnih organa zatraži ispravku i dopunu informacije o ovim biračima“, kazala je Hadžiabdić.

Ona je istaknula da je do 1. jula primljeno 135 obrazaca za određivanje biračke opcije. Znači samo 135 osoba koje imaju status raseljene osobe se obratilo Centru za birački spisak da eventualno promijeni ovu biračku opciju.

Hadžiabdić je kazala da su posljednja značajna kategorija birači Brčko Distrikta, njih 31.548 koji nemaju određeno entitetsko državljanstvo.

Po njenim riječima, u Brčko Distriktu se vodi jaka kampanja da bi se broj ovih osoba smanjio i na dan 30. juna, prema informacijama iz Brčko Distrikta, podneseno je ukupno 887 zahtjeva za određivanje biračke opcije.

„Nadamo se da će do 19. jula stići mnogo više obrazaca iz Brčko Distrikta kako se ne bi desilo da neki birači ne budu mogli glasati“, kazala je Hadžiabdić.

Što se tiče glasanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, za sada je tu želju ispoljilo 350 birača iz cijelog svijeta. Najviše je osoba iz Njemačke izrazilo želju da glasa u Štutgartu u DKP-u, ukupno njih 196.

Hadžiabdić je pomenula i Beč, Kopenhagen i Frankfurt gdje se prijavilo oko tridesetak birača.

„Imamo još dovoljno vremenatako da očekujemo da će se ovi brojevi povećati i da ćemo za ove izbore testirati i glasanje u DKP-ima“, kazala je Hadžiabdić.