{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Branioci osuđenih za genocid najavljuju obnavljanje postupaka

F
19.11.2013. u 19:18
0
19
Branioci osuđenih za genocid najavljuju obnavljanje postupaka
0
Branioci osuđenih za genocid najavljuju obnavljanje postupaka
Branioci osuđenih za genocid i ratne zločine pred Sudom Bosne i Hercegovine najavljuju da će u još velikom broju predmeta doći do obnavljanja postupaka zbog pogrešne primjene krivičnog zakona.
Osim deset osoba koje su u puštene na slobodu nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo njihove presude, Državni sud je u još 21 presudi osudio osobe za genocid i ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima prema krivičnom zakonu BiH, a ne krivičnom zakonu bivše Jugoslavije.

U 21 presudi, Državni sud je osudio 26 osoba na 352 godine zatvora za genocid, zločine protiv civila i ratnih zarobljenika.

Branioci u ovim predmetima tvrde da su već podnijeli apelacije Ustavnom sudu BiH, također zahtijevajući da se presude protiv njihovih klijenata ukinu zbog pogrešne primjene zakona.

Advokat Radivoje Lazarević je kazao da je 2011. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu, nakon što je njegov branjenik Radomir Vuković proglašen krivim da je pomagao genocid prema krivičnom zakonu BiH i osuđen na 31 godinu zatvora.

"Poslije donošenja odluke u Stasbourgu u predmetu Maktouf i Damjanović izvršio sam dopunu apelacije i pozvao se na neke stavove. Poslije dešavanja zadnjih mjesec dana očekujem istovjetan razvoj događaja i kad je Vuković u pitanju", rekao je Lazarević.

Uz Vukovića, za genocid počinjen u Srebrenici prema Krivičnom zakonu BiH osuđeni su Milorad Trbić, kojem je izrečena kazna od 30, Željko Ivanović na 24 godine, te Duško Jević na 32 i Mendeljev Đurić na 28 godina zatvora.

Đurićev branilac Miodrag Stojanović je kazao da je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, kao i prijedlog za ponavljanje postupka Sudu BiH.

"Apsurdno je da je pravosnažna presuda u predmetu Đurića po Krivičnom zakonu BiH donesena nakon presude Evropskog suda za ljudska prava, dakle kao da za Sud BiH ne postoji Strasbourg", rekao je Stojanović.

Državni sud je, prema krivičnom zakonu BiH iz 2003. godine, za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima osudio Šefika Alića, bivšeg pripadnika Armije BiH (ABiH) na deset te Esu Macića na 13 godina zatvora za zločine počinjene u logoru Čelebići.

Ljubiša Vranješ i Mladen Milić osuđeni su na po osam godina zatvora zbog zločina nad civilima u Kotor-Varoši, a na istu kaznu osuđen je i Zurahid Mujčinović zbog zločina u Srebreniku.

Miodrag Marković osuđen je na sedam godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Doboja, a Marko Škrobić na devet godina za zločine u Kotor-Varoši.

Ivica Vrdoljak je zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva osuđen na pet godina zatvora. Vrdoljak je osuđen za nečovječno postupanje prema zatvorenicima srpske nacionalnosti u objektima na području Dervente i Bosanskog Broda.

Novak Đukić je osuđen zbog zločina protiv civilnog stanovništa počinjenog u Tuzli na 25 godina zatvora, a Ante Kovać i Zrinko Pinčić za zločine nad civilima u Vitezu i Konjicu osuđeni su na po devet godina. Suad Kapić osuđen je na 17 godina za ratni zločin protiv ratnih zatočenika na području Sanskog Mosta.

Sud BiH je Sretena Lazarevića osudio na deset, Dragana Stanojevića na sedam, a Milu Markovića i Slobodana Ostojića na kaznu po pet godina zatvora. Osuđeni su za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Zvorniku, dok je Suljo Karajić, osuđen na 18 godina zatvora zbog ratnog zločina na području Bihaća.

Posebna situacija će se desiti u predmetima Ratka Dronjka koji je osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv civilnog stanoništva na području Drvara te Jadranka Palija, koji je također zbog zločina protiv čovječnosti i zločina protiv civilnog stanovništva u Visokom osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora od 28 godina.

Slobodan Perić, branilac Ratka Dronjka, kazao je da je i on podnio apelaciju Ustavnom sudu, ali da ne zna da li će ona biti prhvaćena s obzirom da je njegov klijent osuđen i za zločin protiv čovječnosti, koji nije obuhvaćen zakonom bivše Jugoslavije.

"Nisam siguran da će apelacija imati bilo kakvog uticaja na njegovu presudu upravo radi tog dijela presude kojom je osuđen za zločin protiv čovječnosti. Ne mogu prejudicirati kako će Sud odlučiti mada mislim da se mora jasan stav zauzeti kako se ne može izreći kazna koja nije bila predviđena, bilo kojim zakonom, u vrijeme izvršenja djela", rekao je Perić.

Presuda Veliboru Bogdanoviću, bivšem pripadniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji je pobjegao nakon izricanja presude kojom je osuđen na šest godina zbog zločina protiv civilnog stanovništva u Mostaru, također bi mogla biti dovedena u pitanje, javio je BIRN - Justice Report.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: