"Braniću svoj narod i njegov pravedni i sveti cilj. Imamo dobar slučaj i dobre dokaze", rekao je Karadžić na početku svoje odbrane.
“Neću braniti svoju malenkost, već veličinu srpskog naroda, koji se u BiH 500 godina borio za opstanak. Neću se braniti prebacivanjem odgovornosti na druge, niti tvrdnjom da nisam bio važan. Dokazat ćemo da nije bilo ni primisli, a kamoli plana, da se odstrane muslimani", rekao je Karadžić.
"Ono što namjeravam da ovdje iznesem je sušta istina. Sve što su Srbi učinili tretirano je kao zločin", rekao je Karadžić, koji je optužen za genocid i zločine nad nesrbima tokom rata u BiH.
Karadžić je naglasio da cilj bosanskih Srba nije bilo stvaranje Republike Srpske, već očuvanje Jugoslavije.
"RS je stvorena iz nužde, i to veoma bolno, kad već nije mogla Jugoslavija", rekao je on u uvodnoj riječi i dodao da su bosanski Srbi bili spremni i da prihvate nezavisnu BiH ako im se osigura srpska konstitutivna jedinica.
Karadžić je za izbijanje rata u BiH okrivio "zavjereničko jezgro Stranke demokratske akcije, koje je vodilo ratnu politiku u korist muslimana, a na štetu kršćanske većine, to jest Srba i Hrvata".
"Ciljevi toga jezgra SDA bili su fundamentalistička dominacija i islamistička država stvorena nepravnom sececijom", tvrdi Karadžić, a prenosi Beta.
Sugerirajući da ga je NATO želio likvidirati, Karadžić je u sudnici pustio snimak razgovora bivše glavne tužiteljice ICTY-a Carle del Ponte s nepoznatim osobama, u kome ona kaže kako ima dobre informacije da je postojao sporazum Karadžića s izaslanikom SAD-a Richardom Holbrookeom o imunitetu od gonjenja Haškog suda.
On je rekao i da Tužilaštvo u njegovoj optužnici navodi da je razlog za izbijanje rata to što je on osnovao SDS, "sa namjerom da se osnuje srpska država, dok u jednoj drugoj optužnici kao razlog za izbijanje rata navodi proglašenje nezavisnosti Slovenije“.
"Slažem se sa tvrdnjom da je proglašenje nezavisnosti BiH 1992. godine dovelo do širokih sukoba“, rekao je Karadžić.
U svoju odbranu, Karadžić je citirao izjavu Aliju Izetbegovića iz 1993, kada je on rekao da je "konflikt mogao da bude izbjegnut, da smo ostali u Jugoslaviji“. "Izetbegović je mene abolirao, ali Tužilaštvo ne želi njegovo viteštvo“, rekao je Karadžić.
Sudskom vijeću on je prikazao snimak u prilog tvrdnji da je za eksplozije na sarajevskoj pijaci Markale odgovorna muslimanska, a ne srpska strana. Na snimku se vide prazne tezge i deo proteze noge, koja se kasnije prikazuje kao pravi dio ljudskog tela. Karadžić smatra da je ovde riječ o "ratnom lukavstvu koje je dovelo do kažnjavanja Srba“.
"Na pijaci nije bilo robe, nije bilo ničega, šta je moglo tamo da okupi 300-400 ljudi, od kojih kasnije 200 strada. Nema nišandžije koji bi jednom granatom to mogao da napravi. Kažu da je u ratu i u ljubavi sve dozvoljeno. Ja ne milsim tako, a ako i jeste, da li je dozvoljeno i u sudnici“, upitao je Karadžić. On je zapitao i "kako može da se očekuje pomirenje Srba i muslimana u BiH, ako muslimani veruju da su im to Srbi uradili, kad nisu“.
Za uvodnu riječ odbrane Karadžić ima dva dana. Prvi put će suđenju prisustvovati branilac koga je Tribunal nametnuo Karadžiću, britanski advokat Richard Harvey.
Karadžić, koji se brani sam, ima, prema odluci sudskog vijeća, dva dana za izlaganje uvodne riječi, koliko je na početku suđenja 26. oktobra prošle godine za uvodne napomene imala i optužba.
Suđenje će, zatim, u srijedu, 3. marta, biti nastavljeno iskazom prvog svjedoka optužbe, pošto su sudije odbile Karadžićev zahtev za odlaganje do 17. juna.
Haško tužilaštvo je saopštilo da će na početku postupka izvoditi dokaze o zločinima u Sarajevu, o čemu će iskaz prvi dati zaštićeni svjedok KDž-263. Drugi svedok biće Sulejman Crnčalo.
Uvodnoj riječi odbrane, u sudnici će prvi put prisustvovati i branilac koga je Tribunal nametnuo Karadžiću, britanski advokat Richard Harvey.
Prema ranijoj odluci pretresnog vijeća, Harvey će zastupanje Karadžića preuzeti samo ukoliko optuženi odbije da učestvuje u postupku.
Suđenje Karadžiću počelo je pred Haškim tribunalom 26. oktobra prošle godine, ali je on početak suđenja bojkotovao tvrdeći da mu sud nije dao dovoljno vremena da se pripremi.
Bivši predsjednik Republike Srpske je u dvije tačke optužen za genocid u Srebrenici i još sedam opština u BiH, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
lasti Srbije uhapsile su ga u Beogradu u julu 2008. godine i izručile Tribunalu. Karadžić je u prvom pojavljivanju pred Tribunalom odbio da se izjasni o krivici po tačkama optužnice, a sudija je, potom, u skladu s pravilima, u spis uveo da se optuženi ne osjeća krivim.
